Documenta traži pomoć u prikupljanju podataka i upozorava da je ‘akcija Bljesak obilježena iseljavanjem jednog dijela srpskog stanovništva’

slobode
Foto: fah

U povodu 20. obljetnice vojno redarstvene operacije Bljesak, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta objavio je poziv svima koji imaju saznanja o smrtno stradalima i nestalima u Domovinskome ratu da im se jave i pomognu u prikupljanja podatka o svim građanima RH koji su zbog rata i ratnih okolnosti do kraja 1995. godine poginuli, ubijeni ili nestali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Documenta u priopćenju ističe kako već šest godina intenzivno radi na istraživanju stradalih u Hrvatskoj kako bi prikupili i objedinili podatke o svim građanima Hrvatske koji su zbog rata i ratnih okolnosti do kraja 1995. godine poginuli, ubijeni ili nestali.

U priopćenju Documenta podsjeća da je točno prije 20 godina, 1. i 2. svibnja izvedena vojno redarstvena operacija Bljesak na do tada okupiranom dijelu Zapadne Slavonije, nakon čega je taj dio teritorija ponovno integriran u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Operacija “Bljesak” omogućila je izbjeglom stanovništvu s dijelova triju općina Pakrac, Novska i Nova Gradiška, ponovni povratak u vlastite domove, ali s druge strane akcija je obilježena iseljavanjem jednog dijela srpskog stanovništva s tog prostora i zločinima nad civilnim stanovništvom, navodi Documenta.

Područje zapadne Slavonije, odnosno bivših općina Slavonska Požega, Pakrac, Daruvar, Virovitica, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Podravska Slatina i Orahovica (prema nazivima i teritorijalnom ustroju do 1991. godine), prvo je područje za koje je Documenta objavila privremene brojčane rezultate istraživanja ljudskih gubitaka. Na osnovu prikupljenih i obrađenih dokumenata do sada su na predmetnom području registrirali 2183 osobe koje su poginule, ubijene ili nestale od 1991. do 1995. godine, navodi se u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom da se i vojno-redarstvena operacija “Bljesak” odvijala na tom području, Documenta poziva sve građane koji imaju saznanja o smrtno stradalima i nestalima da se jave i provjere jesu li određenu žrtvu koja je s njima povezana u bilo kojem svojstvu ispravno zabilježili. Broj telefona je +385 1 457 2398 ili na e-mail istrazivanje@documenta.hr.

Također, Documenta poziva organizacije i institucije koje se bave tim problemom da i oni objave rezultate svog rada radi što veće transparentnosti i suradnje na tom, kako naglašavaju, izuzetno osjetljivom pitanju.

Vrednuje li Documenta sve žrtve jednako?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poziv Documente na prvi pogled zvuči razumno i hvalevrijedno, pa naivni čitatelji mogu čak povjerovati da je čelnica udruge zaslužila 2012. Povelju RH bivšeg hrvatskog predsjednika Josipovića, međutim sve ove godine djelovanja uz obilnu financijsku pomoć iz državnog proračuna i drugih izvora (ukupni prihodi od donacija bili su 5.276,525 kuna za 2013., a izvješće za 2014. može se vidjeti ovdje) oni sustavno ignoriraju uzroke rata, bave se samo posljedicama i to na vrlo pristran pa i dvojben način o čemu smo pisali.

Njihovi članovi instaliraju se na ključna mjesta udarajući na Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata ubacivanjem svojega člana u Upravno vijeće ili namještanje članice Documentinog Upravnog odbora na mjesto ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva intervencijom bivše ministrice Zlatar-Violić.

Udruga, za koju neki sumnjaju i da je parapolitička organizacija, brine o stanju u Ukrajini izgradnjom kapaciteta ukrajinskih OCD-a za istraživačko dokumentacijski rad na teškim kršenjima ljudskih prava, za što su od Ministarstva vanjskih poslova dobili sredstva ne smatrajući spornim što je na čelu Ministarstva sestra Zorana Pusića predsjednika Upravnoga odbora Documente.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Ante Deur kazao je kako je “Documenta uspjela preko Bojana Glavaševića i Predraga Matića diskreditirati hrvatske branitelje i Domovinski rat.

Ukratko, udruga ne pokazuje jednak interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima – od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom tzv. RS Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u “Krajini”, Republici Srpskoj i u samoj Srbiji, kao što pokazuje interes za zločine nad Srbima, pa su njihovi pozivi, s obzirom na njihov dosadašnji desetogodišnji rad u Hrvatskoj, licemjerni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.