Val negodovanja izazvali su nedavno otkriveni postupci saborskih zastupnika Arsena Bauka i Peđe Grbina koji imaju prijavljeno prebivalište u mjestima udaljenim od Zagreba (Bauk na Braču, a Grbin u Puli) iako s obiteljima žive u Zagrebu. Ironično je da takav prijestup radi upravo Bauk za čijeg je ministarskog mandata donesen Zakon o prebivalištu te je detaljno kontrolirano jesu li građani prijavili lažno prebivalište.
Političari koji žive izvan Zagreba, a postali su saborski zastupnici moraju dolaziti na posao u Sabor. To je logično i samorazumljivo, nitko to ne spori. Vjerojatno među saborskim zastupnicima stvarno i ima onih koji zaista žive izvan Zagreba, u svojim izbornim jedinicama. Pa čak i njima, moraju li baš građani plaćati najamninu u Zagrebu? Prema pisanju medija, trenutačno plaćamo najam za 66 saborskih zastupnika. Dobiva li prosječni mali hrvatski čovjek takve povlastice na svojem radnom mjestu? Kako je u drugim državama?
> Bauk nakon pravdanja za povlaštenu parkirnu kartu zasut kritikama: ‘Kako vam nije neugodno?!’
> Bauk se pravda: ‘Izmislili su iznos od 5,5 milijuna kuna navodnih naknada’
Nasljeđe iz komunizma
“U Americi, ako ste senator ili kongresnik, svi moraju putovati i dolaziti u Washington, ne postoji stotine i stotine kuća. Možda dobiju neki dodatak, ali oni se moraju sami snaći, država ne nudi stanove ni kuće tim ljudima. Prema tome u Hrvatskoj imamo jedno nasljeđe iz komunizma, gdje ljudi koji su na pozicijama umjesto da služe ljudima, oni vladaju nama”, rekao je Stjepo Bartulica, dodavši da treba vrijediti načelo osobne odgovornosti, odnosno da svi odgovaraju za ono što rade.
U Hrvatskoj, međutim, oni koji su u Saboru malo duže vrijeme postali su majstori za korištenje svih mogućih privilegija. Čak javno prozivaju političare iz suprotnog tabora za jednake stvari koje oni potajno čine. Dovoljno je vidjeti najnoviji slučaj saborskih zastupnika SDP-a Peđe Grbina i Arsena Bauka koji su javno prozivali Zvonimira Frku Petešića, predstojnika ureda premijera Vlade RH, zbog malverzacija s prebivalištem, a oni sami ne žive na adresama gdje su prijavljeni.
Čistio biračke popise
Sam Arsen Bauk dok je bio ministar uprave ‘čistio je biračke popise’ i policija je dolazila ljudima na vrata provjeravati gdje žive. Bauk je vjerojatno jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za pitanje boravišta i prebivališta. Dok je on bio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića 2012. donesen je novi Zakon o prebivalištu.
Na temelju tog zakon 2013. godine došlo je i do velike policijske akcije na području cijele Hrvatske, a napose na vrgoračkom području. Svi raspoloživi policajci poslani su na teren kako bi provjerili stanje i brisali sve građane za koje se utvrdilo da stvarno ne stanuju na prijavljenim adresama.
Protiv osoba koje su prilikom prijave prebivališta i boravišta dale lažnu izjavu, pokrenuti su prekršajni postupci, a predviđena novčana kazna je po zakonu u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna.
500.000 birača duhova
To je, navodno, učinjeno zato što je na parlamentarnim izborima na popisu birača grada Vrgorca bilo oko 7.100 osoba, a na području Vrgorca živi oko pet tisuća punoljetnih građana.
Tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić tada je potvrdio da se akcije provjere prebivališta nisu provodile samo u vrgoračkom kraju, nego u cijeloj Hrvatskoj od kada je na snagu stupio novi Zakon o prebivalištu.
I sve bi to bilo u redu kad bi se u svim situacijama mjerilo istim mjerilom. Međutim, ministar Arsen Bauk ostao je poznat i po “500.000 birača duhova”.
> Proslave i prijetnje povodom izglasavanja Zakona o životnom partnerstvu
> Stožer za obranu hrvatskog Vukovara podnosi kaznenu prijavu protiv Milanovića, Ostojića i Bauka
> Što s 500.000 birača duhova?
Spriječio održavanje referenduma
Naime, udruga “U ime obitelji” je 2015. prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da preferencijalnim glasovima određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.
Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
Suprotno standardima EU
Zanimljivo je da Ministarstvo uprave imalo dva sustava za vođenje evidencije o broju birača (registar birača i popis birača) – suprotno standardima Europske unije – i baratalo sa čak 7% “birača duhova”.
U Vrgorcu je u srpnju 2015. na izvanrednim izborima za gradonačelnika pobijedio kandidat HDZ-a Rudolf Grljušić osvojivši samo osam glasova više od neovisnog kandidata Ante Pranića. Ubrzo se za komentatora našao ministar uprave Arsen Bauk, poznat po 500 tisuća birača duhova, koji je ustvrdio da u Vrgorcu ima čak 700 birača više nego što je bilo punoljetnih stanovnika na posljednjem popisu stanovništva.
Zakon o životnom partnerstvu
Ipak, popis birača Bauk nije doveo u red. Rekao je kako je prije nekoliko godina bilo čak 1800 birača više. U međuvremenu ih je izbrisano 1100, no još ih je 700, tvrdi Bauk, previše. K tome je izračunao i da je HDZ dobio najviše glasova na mjestima na kojima je najveća razlika između broja stanovnika i broja birača.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
