Što s 500.000 birača duhova?

Udruga “U ime obitelji” je u petak 19. prosinca organizirala okrugli stol “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom – što s 500 000 birača duhova.”

Na okruglom stolu sudjelovali su Marijana Petir, (HSS), zastupnica u Europskom parlamentu, Nenad Pokos, demograf – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Željka Markić, članica Organizacijskog odbora „U ime obitelji“ i odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima „U ime obitelji“. Moderatorica okruglog stola bila je Jelena Gazivoda.

Uoči početka okruglog stola ministarstvo Uprave je objavilo broj popisa birača za predstojeće izbore koji iznosi 3 779 281 uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati na predstojećim izborima.

Prof. Pokos je ovu vijest komenitrao kako je u popisu stanovništa 2011. godine bilo 3 487 000 punoljetnih građana, a s obzirom na trenutne podatke Hrvatskog zavoda za statistiku u Hrvatskoj sad ima 12 500 stanovnika manje nego 2011., što znači da broj birača može biti samo manji, a nikako viši od broja stanovnika. Voditelj pravnoga tima “U ime obitelji”, odvjetnik Krešimir Planinić složio se kako niti jedna država na svijetu nema dva popisa, niti dva broja birača. Ukoliko se zna da je broj punoljenih osoba u RH prema popisu stanovništva manji od 3 500 000 osoba, broj birača može biti samo manji jer u broj punoljetnih osoba prema podacima MUPa ulazi i oko 37 500 stranaca.

“Danas je svima jasno kako ministarstvo uprave i ministar Bauk koji raspolažu podacima o broju birača, tim podacima manipuliraju u korist stranke. Ministar Bauk je inzistirao da se tijekom prve referendumske inicijative “U ime obitelji” prikupi 450 000 potpisa, što je 10% od broja birača u RH i izvan RH. Tijekom pet referendumskih inicijativa se pokazalo kako se brojem birača manipulira. Od referendumskih inicijativa do izbora – broj birača pao je s 4,5 milijuna na 3 779 281 birača. Taj podatak zapravo znači kako je građanska inicijativa “U ime obitelji” skupila dovoljan broj potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava, ali to kao da sad nije važno. (…) Drugo je pitanje, na temelju kojeg broja se temelji izlaznost birača u RH. Ovo ne bi moglo proći niti u jednoj europskoj zemlji bez da padne ministar i cijela vlada – komenitrala je Željka Markić, članica Organizacijskog odbora „U ime obitelji“.

Popis stanovništva se može raditi na nekoliko načina, od kojih je jedan terenski. Terenski oblik prikupljanja podataka korišten je 2011. prilikom popisa stanovništva. U popisivanju je sudjelovalo oko 17 tisuća popisivača i na njega je utrošeno 175 000 000 kuna. Popis stanovništva se mogao pripremiti i drugim putem – onim koji koriste zapadne zemlje kao što su Norveška, Danska, Švedska, Belgija ili Slovenija. Oni su u infomatičku opremu za popis stanovništva već 60-ih godina uložili oko milijun eura, te su objedinili podatake iz različitih matičnih knjiga, registra stalnog stanovništva, registar evidentiranih stranaca, broj podataka o zapošljavanju stranaca, registar registriranih stranaca, registar azilanata, registar državljanstva i registar poreznih obveznika i napravili centralni registar stanovništva, koji sadrži potpune i točne podatke, objasnio je porfesor Pokos.

Marijana Petir dodala je kako za vrijeme svog borakva u Europskom parlamentu nije čula za sličnu situaciju niti u jednoj zemlji kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Na zahtjev za pristup informacijama o točnom broju birača koji je uputila ministarstvu Uprave kaže: “Ministar mi je pojasnio tako da nikome nije jasno koliki broj birača imamo. Devet dana prije izbora mi saznajemo broj birača i on se razlikuje od svih do sad iznesenih podataka, što ukazuje na manipulaciju.”

Krešimir Planinić komenitrao je odluku Ustavnog suda RH o referendumskoj inicijativi „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.“ Ustavni sud je ispravno protumačio kako je za referendumsku inicijativu potreban broj od 10% od ukupnog broja birača u RH. Pitanje je od kojeg je to broja. Ustavni sud je uzeo broj iz očitovanja ministarstva uprave i sam svjestan je da ta brojka nije točna. Ono što je bilo moguće napraviti je naložiti ministarstvu Uprave da u razumnom roku od 3 mjeseca na temelju određenih načela uredi popis/registar birača, donese rješenje i izračuna 10% od broja birača.

Budući da u zakonodvastvu RH nema pravnog lijeka na odluku Ustavnog suda, postoji mogućnost napadanja ove odluke pred europskim sudovima u Strasbourgu i Luxembourgu ali njihova odluka neće stići na vrijeme za sljedeće parlamentarne izbore. Jedini način bi bio ponoviti izjašnjavanje birača.

Na upit hoće li građanska inicijativa “U ime obitelji” ponoviti izjašnjavanje, gospođa Markić je odgovorila kako na to pitanje još nema odgovor, te kako će Organizacijski odbor o tome razgovarati s volonterima i koordinatorima Inicijative.