Dr. Berecki širi teorije zavjere: Tvrdi da je Trump izrežirao atentat na sebe

berecki
Foto: snimka zaslona

Igor Berecki, pedijatar iz Osijeka, koji “ne hoda za život”, širi teoriju zavjere kako su Donald Trump, napadač, tajne službe i policija sve izrežirali. Zanimljivo, i brojni njegovi komentatori se slažu s ovakvom teorijom. Inače, samo negiranje atentata može potaknuti nove napade, ali to dr. Bereckog očito ne zanima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Profesorica ustavnog prava obrisala skandaloznu objavu o Trumpu pa se zapetljala ‘objašnjenjem’

Vrlo teško će me se uvjeriti da ovo nije bila podmukla, morbidna, dobro koreografirana Trumpova namještaljka za predizborno podizanje popularnosti.
– – –
(Edit: trebalo je otprilike tri sata i desetak pregledavanja i preslušavanja dostupnog snimljenog materijala da me ‘razmekša’ u razmišljanju o uroti; nije dugo trebalo ? )“, objavio je dr. Berecki na svom Facebooku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Berecki i Maloševac stoje iza stranice Kolega hitnjak

Berecki i Dragan Maloševac stoje iza Facebook stranice Kolega hitnjak. To je stranica na kojoj se objavljuje humorističan sadržaj vezan za medicinu.

Berecki o ‘malo jače religijski zadojenim ljudima’

Zanimljivo je i njegovo opažanje od prije desetak dana o ‘malo jače religijski zadojenim ljudima’.

“Posebna vrsta ljudi – interesantno je opaziti da se najčešće radi o skupini malo jače religijski zadojenih – su oni kojima je primarni komunikacijski narativ pasivna agresija, podmukla ljubaznost; govno umotano u papir od bombona. Nabolje je to vidljivo u situacijama kada pokušavaju ući u argumentiranu raspravu, a nemaju argumenata… ili jednostavno ne smatraju da su za raspravu uopće potrebni dokazi, činjenice i argumenti.
O njima sam napisao crticu još prije pet godina”, obajvio je Berecki.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zalagao se za cijepljenje protiv Covid-19

Berecki se u vrijeme pandemije koronavirusa zalagao za cijepljenje, o čemu je prošle godine progovorio za ordinacija.hr

Pandemija COVID-19 je tek jedan, najnoviji i stoga svima blizak primjer, kakvih je u povijesti bilo oduvijek. Primjerice, kada je Edward Jenner predstavio prvo cjepivo (protiv boginja), odmah su se pojavili i prvi protivnici cijepljenja, otkrića koje je do te 1796. bilo posve nepoznato. Već tada počeo je trend skepticizma, pa i otvorenog neprijateljskog stava prema cijepljenju, što u raznimo blicima traje i danas. Priča s COVID-19 je samo novi nastavak starog, već viđenog serijala. Istovremeno, kako možemo vidjeti čak i iz župnih knjiga na našim otocima, u hrvatskim krajevima tradicija prihvaćanja obveznog cijepljenja traje više od 200 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomenuo bih ovdje i detalj koji se nedovoljno ističe: cijepljenje i cjepiva nisu jednoobrazan pojam; svaka je bolest svijet za sebe, s uzrocima, simptomima i posljedicama koje su sasvim drugačije, a jednako tako su i sva cjepiva posve različita, kako po načinu na koji potiču imunitet tako i po učinkovitosti, postotku nuspojava, vremenu i dobnoj skupini u kojoj ih se primjenjuje. Protivnici cijepljenja tu činjenicu najčešće ignoriraju pa sva cjepiva trpaju u isti koš. Baš kao što cjepiva smatraju neuspješnim ako ne sprečavaju zarazu, dok je u stvarnosti željeni cilj cijepljenja spriječiti smrt ili teške komplikacije bolesti”, rekao je Berecki.

> Đoković i Musk ‘visokorizični’: Moderna angažirala tim da ih istraži jer su kritizirali cijepljenje

Jedan njegov status masovno se 2021. dijelio po mainstream medijima.

“Anegdotalni primjeri su priče iz života, pa nisu znanstveno indikativni, ne mogu se ubrajati u statistike i zbog toga nemaju racionalnu primjenjivost. Štoviše, zbog svojega naziva (‘anegdota’) koji pomalo vuče na humor i šalu, nerijetko ih se promatra kao neozbiljne i plitke.

A opet, kada se netko nađe s druge strane hladne racionalnosti i neozbiljne plitkosti, za njega anegdota odjednom poprimi dramatiku značajne ozbiljnosti i težine. Odjednom dobije važnost trenutka koji odjeljuje život od smrti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Evo jedne anegdote!

Ispričao mi ju je prijatelj i kolega Dragan Maloševac. Ispričao bi on to i vama, ali je trenutno blokiran zbog prijave onih ‘hahahača’ što stavljaju smileyje ispod statistika o obolijevanju i smrtnosti i kojima je sve ovo smiješno.

– – –

‘Jučer je u intenzivnoj preminuo mladi muškarac nakon tri tjedna borbe s koronom.

Sad sam došao u dežurstvo i pričam s kolegom koji je, kada se stanje toliko pogoršalo da više nije išlo bez pomoći mehaničke ventilacije prije par dana, sjeo do njega i objasnio mu da je bolest napredovala do trenutka kada bez respiratora nema nikakve šanse, a na respiratoru barem polovične, pa ga je uz njegov pristanak intubirao i stavio ga na respirator.

Mladog čovjeka, bez komorbiditeta.

Dok su ga pripremali za intubaciju, rasplakao se. Zadnje što je rekao bilo je: Je*em ti onog koji me nagovorio da se ne cijepim!
Par dana potom pluća su mu i unatoč svoj medicinskoj i respiratornoj potpori otkazala.’

– – –

Kako već rekoh: znam da ovo nije statistički dokaz ničega. I da neće ući u ozbiljne znanstvene procjene.

Ali anegdota je po wikipedijskoj definiciji ‘…vrsta književnosti koji se temelji na izvanrednom događaju obično iz života neke osobe. U svakodnevnom jeziku se odnosi na priču koja opisuje čudan, neobičan ili smiješan događaj.’

Pa eto, ovo je bila anegdota, jedan takav, neobičan, čudan događaj iz života i smrti čovjeka koji je ipak mogao još neko vrijeme – živjeti.

A nadam se da je i dovoljno smiješna i zabavna onima koji su ga nagovorili da se ne cijepi“, napisao je Berecki.

Berecki povukao paralelu između korone i Domovinskog rata

Godinu ranije također je imao objavljen status koji se dijelio.

“Ako bih mogao birati jednu želju koja bi mi se ispunila nakon što završi ovo dugačko, tužno i mučno doba, bila bi to želja da se ne dodjeljuju nikakve pohvale, nagrade, beneficije i poseban status za one službe, struke i pojedince koji su vrijeme koronavirusne pandemije proveli ‘na prvoj crti bojišnice’.

Već smo to jednom prošli tijekom i poslije Domovinskog rata, a sada svjedočimo kako se ništa nije promijenilo. Oni koji su najizloženiji, koji su prvoborci, dragovoljci, koji će dugoročno najviše stradati i izgubiti – njih se već sada omalovažava, ponižava, potkrada za plaću i slobodne dane, sredstva i opremu i zaštitu za rad, dok se važna ekipa u pozadini (koja ‘ne ume da radi, al’ ume da organizuje’) naslikava u opeglanoj i njima nepotrebnoj opremi kakva nedostaje onima na terenu’.

Ili se baš u inat svima bahate po kafićima, šetnicama i okupljalištima. Ili švercaju opremom, propusnicama, zaštitnim maskama, lijekovima… Jame dok se može jamiti. Ili ih jednostavno nema nigdje – sakrili su se iza brda brašna, kvasca, klozet-papira i par stotina zaštitnih maski pa čekaju da sve završi”, napisao je Berecki u prvom dijelu statusa.
AD

“Novi paraziti će i dalje parazitirati”

“A kada sve zaista završi, nekome će možda opet pasti na pamet da bi oni koji su se zaista na prvim crtama borili protiv pandemije za to trebali biti i nagrađeni. A onda će se odnekuda stvoriti 300.000-400.000 onih koji nisu ni s 500 metara razmaka vidjeli covid-centre, hitne prijeme, respiratore, intenzivne jedinice, intervencije, 24/24-satne rotacije i polagati pravo na te nagrade, priznanja, pogodnosti, časti i hvalu.

Oni koji su ovo iznijeli na svojim ramenima, vratit će se nakon pandemije na svoje poslove i nastaviti ih raditi bez želje za osvrtanjem unazad jer će državi i ljudima biti i dalje teško, jer će njihov doprinos i dalje biti potreban. A novi paraziti će i dalje parazitirati.

I zato ne, nemojte uzdizati, nemojte slaviti i nemojte pljeskati onima koji sada na svojim poslovima i u svojim pozivima daju sve što mogu. Ostavite strast i snagu svojih dlanova za šamaranje budućih lažnih ‘branitelja’, ‘osnivača stranki’, ‘zaslužnih političara’ i ‘narodnih tribuna’.

Mada odavno nemam iluzija o tome da će itko od njih ikada loše proći”, zaključio je Berecki.

> Doktor Berecki tvrdi da on ‘ne hoda za život’, evo što mu je odgovorila prof. Blagojević

Berecki ‘ne hoda za život’

Podsjetimo, Berecki je poznat od ranije po neslaganju s Hodom za život.

”Ne hodam za život. Dežuran sam na dječjoj intenzivnoj: Kada zatreba, ovdje se za život – trči. Sve drugo je isprazno laprdanje”, napisao je Berecki.

Bereckom je odgovorila koordinatorica Hoda za život u Osijeku, prof. Lidija Blagojević, skrećući mu pažnju na njegovog kolegu koji osim što trči i hoda za život jer, kako tvrdi, ”jedno ne isključuje drugo”. Uz stav koji dijeli prof. Blagojević stali su i brojni građani koji su to potvrdili komentarima na društvenim mrežama, od kojih smo neke izdvojili.

Blagojević: ‘I vaš kolega pedijatar također hoda i trči za život’

”Svaka čast vama doktore, kao liječniku i kao ocu, imala sam vas prilike upoznati. Svi se mi u svom poslu i u privatnom životu trudimo hodati i trčati za život. I vaš kolega pedijatar, dr. Martinović koji je ove godine imao priliku posvjedočiti na hodu za život u Osijeku, on također hoda i trči za život. Jedno ne isključuje drugo. I Jasmina Boras, matematičarka kao i ja, majka dječaka Ante, dječaka sa staklenim kostima, za kojeg su joj liječnici predlagali da ga rodi prirodnim putem, predviđajući da će mu se u porodu polomiti rebra pa će umrijeti. Jasmina ih nije poslušala, došla je u Osijek, rodila Antu carskim. Ante je danas učenik 1.razreda osnovne škole Cvjetno.

I, da, hodao je za život, zapravo se vozio u svojim malim invalidskim kolicima. I nagovorio svoju mamu da svjedoči na hodu za život. Život je čudesan. I predivan. Od začeća do prirodne smrti. Možda dogodine ne budete dežurni kad bude hod za život. Dođite, pozivam vas kao koordinatorica osječkoga hoda. Hodat ćemo zajedno. I za priziv savjesti vaših kolega. I za mogućnost anonimnog poroda. I za prihvatilište za bebe koje mame možda žele na taj način zbrinuti. I za bolje uvjete za roditelje. I za veća radna prava trudnica i majki. Za puno toga mi hodamo. Za život”, napisala je prof. Blagojević.

 

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.