Dr. sc. Budimir (TIH): Dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika DIP-a su nespojive

Dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska (TIH) komentirala je za Narod.hr izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao i sukob koji je nastao oko njega. Dr. sc. Budimir pri tome ističe da “predsjednik Vrhovnog suda RH i potpredsjednici iz redova sudaca poslove u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) obavljaju uz redovite poslove na Vrhovnom sudu” te da je “mnogo veći problem što je predsjednik Vrhovnog suda RH istovremeno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva RH jer te dvije odgovorne dužnosti operativno ne mogu biti u rukama jedne osobe“.

U nastavku prenosimo njen komentar u cijelosti:

“Izbor predsjednika Vrhovnog suda RH ne smije biti samo pitanje procedure ili političkog nadmudrivanja nositelja vlasti u Hrvatskoj. Institucije moraju biti sidra političkog sustava, a pojedinci na funkcijama oni koji će djelovati prema unaprijed postavljenim i poznatim pravilima. Institucije sudbene vlasti jedan su od stupova demokratskog sustava.

Predsjednik Vrhovnog suda je dužnost koja predstavlja vrh sudbene vlasti. Borba protiv korupcije je borba za trajnost i neovisnost institucija koje će voditi i u njima raditi nekompromitirani, odgovorni i stručni pojedinci koji će štiti poredak od svih nepravilnosti, a posebno korupcije i koruptivnog ponašanja”, govori dr. sc. Budimir.

>Budimir: TIH je u ulozi zviždača ukazao na nepravilnosti u radu Transparency Internationala

“Licemjerno je sada na ovakav način kompromitirati izbor za poziciju predsjednika Vrhovnog suda s jedne strane se pozivajući na proceduru, a s druge na manjkavosti i pravne praznine u postojećim pravnim rješenjima. Vrhovni sud RH mora konačno dobiti na čelnoj poziciji pojedinca koji će promijeniti dosadašnje netransparentne prakse. Istaknula bih nekoliko primjera.

Kada smo kao udruga 2015. godine zatražili putem prava na pristup informacijama od predsjednika Vrhovnog suda RH Branka Hrvatina Zapisnik Povjerenstva za izbor članova Državnog sudbenog vijeća iz redova sudaca dobili smo dokument koji je bio napisan rukom i to gotovo dvije godine nakon što je Hrvatska ušla u EU. Tada smo zatražili i poništavanje provedenih izbora zbog brojnih propusta u postupku čiji je rezultat na kraju bio spolna i regionalna diskriminiranost. Od sedam sudaca izabrana je samo jedna sutkinja, te suci samo iz Zagreba i Splita”, dodaje.

“Važno je istaknuti i da je predsjednik Vrhovnog suda po svojoj dužnosti ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP). On je taj koji ne samo što predsjeda Vrhovnim sudom RH, već je odgovoran i za izborne procese, regularnost izbornih postupaka, te redovitu kontrolu financiranja političkih stranaka i izbornih aktivnosti. Krajem 2015. godine zatražili smo objašnjenje na koji je način moguće operativno obavljati dvije ovako važne dužnosti istovremeno. Postavlja se logično pitanje tko operativno obavlja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda u vrijeme izbora?

Kako se obračunava plaća predsjednika Vrhovnog suda odnosno predsjednika Državnog izbornog povjerenstva s obzirom da se radi o istoj osobi? I sami smo se iznenadili odgovorima koje smo dobili. Predsjednik Vrhovnog suda dobiva naknadu svakoga mjeseca u godini bez obzira da li se održavaju izbori ili ne za dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Ta naknada se obračunava u visini 35% osnovne plaće temeljem koeficijenta u čl.12. t.4. podtočki f. Zakona o obvezama i pravima dužnosnika (NN 03/15 i dalje) koji iznosi 2,25 (35% od 6,42) dok za plaću predsjednika Vrhovnog suda dobiva koeficijent 7,86 temeljem Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Poslovi u Državnom izbornom povjerenstvu iz redova sudaca obavljaju se „uz svoje redovite poslove i bez utvrđenog radnog vremena, dakle po potrebi izvan radnog vremena, i nitko ih ne mijenja u redovitim aktivnostima”, ističe dr. sc. Budimir za Narod.hr.