Kako je moguće da ima više ljudi koji imaju pravo glasa tj. onih koji su na popisu birača, nego onih koji su punoljetni tj. na popisu stanovništva, komentirao je za narod.hr demograf Dražen Živić kazavši kako je to pitanje opravdano i logično, no nije ga moguće argumentirati rezultatima popisa, jer su ta dva popisa različiti registri.
“Popis stanovništva i popis birača su dva različita registra koji podatke prikupljaju na različite načine i na određeni način su neusporedive kategorije, no činjenica je da je raskorak broja punoljetnih i broja u popisu birača prevelik, što ukazuje da ipak s određenom razinom sumnje moramo pristupiti i jednom i drugom popisu”, istaknuo je Živić.
Živić je rekao kako popis stanovništva iz proljeća 2011. godine zbog specifične metodologije i mogućnosti manipulacija, ne odražava stvarno stanje u trenutku popisa, a i popis birača, tj. popis osoba koje imaju prebivalište u RH, a zapravo ne žive u RH, dovodi u sumnju kvalitetu i pouzdanost tog broja.
Rješenje istinska revizija popisa osoba koje imaju registrirano prebivalište u RH, kako bi se vidjelo koliko ih stvarno živi u RH, a koliko ih je fiktivno prijavljeno, istaknuo je Živić napomenuvši kako popis stanovništva i popis birača nikada neće biti posve identičan.
“Netko može živjeti u RH, a da nema pravo glasa jer je državljanin druge države, a određeni dio ljudi koji će imati prebivalište u RH i biti na popisu birača, ali će živjeti negdje drugdje, održavajući vezu sa zemljom u kojoj živi”, pojasnio je.
Živić je naveo kako je metodologija očito bila rastezljiva, pa su u popis ušle osobe koje ne žive u RH, a s druge strane na popisu birača su osobe koje imaju fiktivno prebivalište u RH. “Sređivanje i jednog i drugog bi nas dovelo do zadovoljavajućeg rješenja”, smatra.
Iako se radi o dva različita registra raspon razlike u popisima ukazuje da nešto ipak nije u redu”, rekao je Živić.
Živić je rekao kako to pitanje nije izazivalo pozornost, sve do prije dvije godine kada su se počele pojavljivati građanske referendumske inicijative, kojima je broj birača bitan, jer o tome ovisi broj potrebnih 10 posto potpisa od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
U popisima stanovništva do ’91., a to možemo reći i za 2001. godinu, su u ukupan broj stanovnika uključeni ljudi koji su živjeli u inozemstvu s prebivalištem u RH, a od 2011. godine se na taj kriterij strože gledalo, pa su na popis stanovništva ušli ljudi koji žive u inozemstvu, ali su izjavili da tjedno dolaze u Hrvatsku, pojasnio je Živić.
“Netko se nalazi na popisu birača, jer ima prebivalište u RH, a živi na primjer u Srbiji, ali u isto vrijeme nije zadovoljio kriterij da bude i stanovnikom Hrvatske, jer je iselio prije npr. pet godina i ne dolazi jednom tjedno u Hrvatsku”, naveo je Živić.
Isključivanjem iz popisa birača osoba koje ne žive, a imaju prebivalište, dovodi se u pitanje glasovanje hrvatske dijaspore, upozorio je Živić.
Živić smatra kako bi trebalo bi obratiti pozornost na one koji imaju prebivalište, ali su im istekli dokumenti. “Činjenicom da nisu obnovili dokumente, prekinuli su vezu s Hrvatskom i ne trebaju biti na popisu birača”, smatra.
S popisa birača treba čistit i osobe s fiktivnim prebivalištima. Takva osoba bi trebala izgubiti pravo glasa, rekao je Živić.
Živić je kazao kako do posljednjeg zakona nije bilo obveze odjave prebivališta, a sada se to mora zakonski. To je regulirano, samo je pitanje koliko se to koristi i regulira, kazao je.
Pitanje fiktivnih prebivališta postalo je političko pitanje, koje se stalno guralo pod tepih, rekao je Živić zaključivši kako je to kompleksna situacija zajedno s cijelim popisom birača, koje je postalo bitno tek sada kada je bitno za raspisivanje referenduma i sada je prilika da se ta situacija pokuša riješiti.
Prema podacima DZS, prilikom zadnjega popisa stanovništva 2011. godine, utvrđeno je da u Hrvatskoj živi 3.487.034 punoljetnih osoba, a procjena prema demografskim kretanjima za 2013. godinu utvrdila je oko 12.500 manje punoljetnih osoba, odnosno njih 3.474.453.
Prema podacima HZZO-a, broj punoljetnih osiguranih osoba u Republici Hrvatskoj 21. rujna 2014. iznosio je 3.508.481, dok je 5. listopada 2014. taj broj bio 3.496.155.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
