U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Marka Antuna de Dominisa, hrvatskog humanista, teologa, znanstvenika i filozofa, održava se izložba Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba. Autorica izložbe je viša znanstvena suradnica na odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU, dr. sc. Marijana Borić, koja je za Narod.hr kazala nešto o liku i djelu Dominisa te o značaju same izložbe. Izložbom se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu.
Dominis je jedna od najznačajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Ideju izložbe pokrenuo je projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, koji djeluje u sklopu Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Izložba je zamišljena kao putujuća
Dr. sc. Marijana Borić kazala je da je izložba zamišljena kao putujuća, s ciljem da se Dominisovo nasljeđe, kao važan dio hrvatske znanstvene baštine afirmira u zemlji i na međunarodnoj razini. Od 15. do 29. listopada održava se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu manifestacija Mjesec hrvatske knjige i Dani europske baštine.
Potom je dogovoreno izložbu postaviti u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu uz prigodni znanstveni kolokvij posvećen Dominisu. Zatim u njegovom rodnom Rabu, Splitu, Sydneyu i drugdje, a na poslijetku biti će dio stalnog postava posvećenog Dominisu.
Izložba se održava povodom 400. obljetnice smrti Dominisa
Dr. sc. Marijana Borić kazala je kako je povod izložbe bila velika 400. obljetnica smrti Marka Antuna de Dominisa kojega smatramo jednim od najučenijih i najplemenitijih Hrvata. Živio je i djelovao na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.
Sukladno širokom rasponu tema kojima se tijekom života bavio Marko Antun de Dominis, priređena izložba obuhvaća tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima (teološkim, filozofskim, fizikalnim – prirodnofilozofskim), o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, životnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji, te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba.
Obuhvaćen je i niz znanstveno relevantnih tema kao što su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teološke misli. Izložba je nastojala obuhvatiti ne samo zapažena Dominisova djela, već i ideje koje su ga pokretale i obilježile njegovo djelovanje.
Na obilježavanju ove velike 400. obljetnice u zajedničkoj suradnji ujedinilo se više ustanova: HAZU, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Družba Braća Hrvatskog Zmaja. No, vrijedne priloge za izložbu dali su Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zadru, Arheološki muzej u Splitu.
>NSK u Zagrebu: Izložba o vizionaru s Raba Marku Antunu de Dominisu
Izložba je podijeljena u tri tematske cjeline
Dr. sc. Marijana Borić je kazala da je izložba namijenjena širokom krugu posjetitelja i tematski je podijeljena u tri dijela.
Prvi dio donosi kronološki prikaz Dominisova života i rada, drugi dio izloženim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok treći dio predstavlja znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o njemu.
Multimedijalni dio priređen za ovu izložbu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i različite edukativne igre strukturirane po temama iz Dominisova života i raznolikog opusa. Dominisov prinos teoriji dalekozora, istaknut je uz optičke instrumente – odabrane najstarije primjerke dalekozora u Hrvatskoj iz zbirke ”Branko Hanžek”.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Teolog svjetskog glasa
Dr. sc. Marijana Borić je istakla da je riječ o zajedničkom obilježavanju velike obljetnice jer je Dominis bio teolog svjetskog glasa, te naglasila kako će izložba putovati dalje, a planira doći čak i do Australije (Sydeny).
”Dominis je bio teolog svjetskog glasa i izvanredan učenjak kojega spominju mnogi ugledni znanstvenici 18. i 19. stoljeća. Njegova baština prelazi okvire naše nacionalne baštine. Zato smo željeli ove godine prisjetiti se njegovih velikih doprinosa i kroz ovu izložbu odati mu počast u širim krugovima. Dakle ne usko samo u znanstvenim nego za širu hrvatsku javnost, a izložba će putovati i dalje u inozemstvo”, kazala je dr. sc. Marijana Borić.
Dominis i njegov rad bili su izvor nadahnuća u mnogim područjima umjetničkog djelovanja. Umjetnički radovi kao rezultat tog djelovanja također su pronašli mjesto na ovoj izložbi. Izložba je upotpunjena i vrijednim prilozima uglednih kulturnih i baštinskih institucija i privatnih zbirki (Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zadru, Arheološki muzej u Splitu, Institut za filozofiju u Zagrebu), a među njima neki su prilozi po prvi puta izloženi javnosti.
Značaj Dominisa u hrvatskoj, europskoj, kulturnoj i znanstvenoj baštini
Dr. sc. Marijana Borić naglašava kako Dominis ima istaknutu poziciju i životom i djelima. Životom: uspeo se na vrlo visoku poziciju u crkvenoj hijerarhiji, bio biskup u Senju, nadbiskup u Splitu, a bio je i primat Dalmacije i Hrvatske. Dakle najviši prelat Katoličke crkve u Hrvata.
”Već samim tim usponom u crkvenoj hijerarhiji imao bi istaknuto mjesto u našoj povijesti”, ističe Borić.
S druge strane imao je veliki pisani opus.
”On je jedno pravo renesansno biće, renesansni ‘homo universalis’. Jer je ostavio trag u područjima fizike, filozofije i teologije. Napisao je veliki broj djela”, dodaje.
Fragmente iz njegovih djela iz područja fizike citirali su znameniti znanstvenici
Dominis je utjecao na velike znanstvenike poput Newtona, bio je vizionar i u prirodnim znanostima i u teologiji.
”Što se tiče njegove fizike i dva djela iz područja fizike, fragmente iz njegovih djela citiraju Newton, Voltere, Goethe, dakle znamenita imena europske kulture i znanosti. Njegovo teološko djelo, O crkvenoj državi, a bilo ih je više, ”podiglo je na noge” cijelu Europu njegovoga doba. No, njegove vizionarske ideje koje je anticipirao prihvaćene su tek u 20. stoljeću”, tvrdi Borić.
”Stoga bilo je jako puno razloga da potaknemo i širu javnost da se upozna s likom i djelom Dominisa. On je doista zaslužio i naziv ove izložbe: Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba, jer je bio vizionar i u znanosti i u teološkim pitanjima”, dodala je.
>HAZU obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića
Je li Dominis dovoljno cijenjen kod nas?
Dr. sc. Marijana Borić je kazala kako smatra da Dominis nije dovoljno poznat široj hrvatskoj javnosti. No, oni ljudi koji su upoznati s njegovim opusom, iznimno ga cijene. Iako je kroz povijest Dominis izazivao mnoge prijepore, ljudi su zauzimali različita stajališta.
Usporedila je dva različita pogleda na Dominisa:
”Dominisa je obradio August Šenoa u svom romanu ‘Čuvaj se senjske ruke’ koji je godinama bio obvezna lektira. Ali Šenoa je, premda izvrstan pisac, bio je romantik i nedovoljno upućen u našu nacionalnu povijest. Tako da je Dominisa u romanu iskoristio za izgradnju lika negativnog biskupa prodane duše.
No u stvarnosti to uopće nije bilo tako. Primjerice Franjo Rački, prvi predsjednik HAZU-a, kao i mnogi povjesničari novijega doba, o Dominisu i njegovoj ulozi pišu na potpuno drugačiji način.”
U Engleskoj je bio jako cijenjen
Dr. sc. Marijana Borić je kazala da postoje prijepori o Dominisovoj ulozi u različitim krugovima. No, on je uvelike bio predmet istraživanja, možda čak i više u Engleskoj nego kod nas. Jer je u Engleskoj boravio pet godina, bio je windsorski dekan, savjetnik kralja i njegov osobni ispovjednik, nosio je titulu ”Master of Savoy”.
”Čini mi se da bi Dominisu kod nas trebalo dati više prostora, ne samo u širem krugu nego i za mlade. Dakle, da bismo se istinski ponosili našom baštinom, moramo o njoj nešto znati, pa tako i o Dominisu, a ova izložba će biti lijepa dopuna tome”, zaključno je kazala Borić.
>U HAZU predstavljen drugi i treći svezak knjige Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata
O autorici izložbe
Dr. sc. Marijana Borić je viša znanstvena suradnica zaposlena u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU. Istražuje povijest matematike, fizike i astronomije, te razvoj nastave egzaktnih znanosti u Hrvata. Bavi se razvojem matematičkih metoda i koncepcija koje su bile ključna karika u nastanku moderne znanosti. Također istražuje razvoj početaka novovjekovne fizike te konceptualne promjene u pristupu istraživanju prirodnih znanosti koje nastupaju sa sustavnom primjenom matematičkih metoda te su metodološki temelj moderne znanosti.
U sklopu tih istraživanja, posebno istražuje rad znamenitih hrvatskih znanstvenika (Getaldić, Vrančić, Bošković, Herman Dalmatin, Dominis, Petrić i drugi), koji su svojim značajem prešli okvire nacionalne baštine i dali doprinos razvoju zapadnoeuropske znanosti. Autorica je knjiga o Marinu Getaldiću, Faustu Vrančiću i Nikoli Tesli, te autorica stotinjak radova s temama iz hrvatske znanstvene baštine.
>Otkriveno tridesetak knjiga i inkunabula koje je Marko Marulić darovao franjevačkom samostanu
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.