Lokalni izbori u 2021. godini u Splitu će ostati posebnim slovima utkani u izborne almanahe. Raznolikost i brojnost kandidata za mjesto poteštata, ali i vrijeme pandemije u kojem vladaju posebne epidemiološke mjere, političku utakmicu učinit će iznimno zanimljivom, a izborni boj nikad neizvjesnijim.
Iako je Split odavna mijenjao trendove, postavljao neke svoje kriterije, neće tako izostati ni u ovoj epizodi u kojoj i prije službenog početka kampanje manjka političke kulture, a sve vrvi od loših podmetanja i niskih udaraca ‘ispod pojasa’. Nije onda čudna ni odbojnost prema politici koja je u Hrvatskoj općenito postala zanimanje, pozicija za pogodovanja, transfere i zbrinjavanje kadrova.
Nansi Ivanišević (neovisna kandidatkinja Domovinskog pokreta) želi to promijeniti, a iako je u političku utakmicu krenula kao dvanaesti kandidat, tek je druga žena… piše Dalmacija News koji donosi intervju s ovom kandidatkinjom.
> Dr. sc. Nansi Ivanišević: Najveći grijeh naše politike je što uopće nemamo uređen sustav!
Zašto ste se odlučili okušati u ovoj utrci za gradonačelnika?…
– Vidjeli ste da sam, pretpostavljam, zadnja koja je objavila kandidaturu. Čekala sam na pojavu imena političara koje bih ‘s guštom’ zaokružila i sama, osobe čije ću sposobnosti, znanje i osobni integritet bez zadrške prepoznati kao šansu da ovaj prelijepi grad izvuče iz blata u koje je zapao, …ili u koje zapada dugi niz godina. Onu ili onoga koji će znati kako nam vratiti osmijeh na lice i ponos što smo Splićani. I ne samo to, čekala sam ime koje mladima oko sebe bih preporučila da zaokruže. Konačno, ime kojem bih bez zadrške preporučila niz sjajnih ljudi s kojima radim i koji me okružuju, koji su zbog ‘ružnoće’ te iste političke scene postali listom apolitični.
Nisam dočekala, i eto, to sam jasno stavila do znanja užem krugu svojih poznanika, a oni su me povezali s Domovinskim pokretom.
Zašto baš Domovinski pokret?
– U našem sustavu u izborima ne možete ozbiljno i ravnopravno sudjelovati bez infrastrukture biznisa ili političke stranke. Mislim da je puno poštenije prema građanima biti uz političku opciju koja vam je svjetonazorski bliska nego uz biznis interese. Domovinski pokret je državna snaga, ali na lokalnoj razini izlazi prvi put. U meni su, vjerujem prepoznali moje političko iskustvo, znanje i želju za stručnim vođenjem Gradske uprave, a ja u njima mlade ljude, pune zanosa i jedan novi vjetar na političkoj sceni. Na izbore izlazim kao nezavisna, ali kandidatkinja koju oni podupiru.
Koliko će vam značiti iskustvo rada u Vladi, državnoj i lokalnoj upravi? Hoće ono biti presudno u ovom političkom ringu?
– Naravno da je to iskustvo bitno. Bila sam i ministrica i savjetnica gradonačelnika za prosvjetu i kulturu te službenica u državnoj upravi. Znate li onaj vic o političaru koji je obećavao školu u selu, pa kad je čuo da nema djece rekao – i to ćemo vam napraviti. Lako je s plakata obećavati brda i doline, stotine tisuća zaposlenih, asfalte, građevine, raspetljavanja, ovce i novce, ali kad dođete u Banovinu čeka vas dosad nevođeni ‘tim’ od pet stotina službenika i činovnika, sva javna poduzeća, sindikati, zakonska ograničenja ovlasti…
Premda zvuči kao prijetnja, ja ih vidim kao šansu, jer i oni žive i odgajaju svoju djecu o ovom prelijepom gradu.
Tehnički, trebate prvo par mjeseci provesti u sustavu koji je sve ove godine pretumbavan i napučen suvišnim kadrovima da shvatite kako to pokrenuti. Trebamo li čekati godinu dana dok novi gradonačelnik stekne to iskustvo?
Kako pokrenuti kotareve? Treba li im veća autonomija i možda veća kotarska sredstva kojima bi se lakše rješavali neki problemi?
– Kotari su mjesto gdje ljudi žive, pred san traže parking, ujutro vode djecu u školu, popodne se rekreiraju. Neki naši kotari imaju preko 9.000 stanovnika, više nego 450 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, više od 55 gradova u Hrvatskoj, stoga zauzimaju posebno mjesto u mom pogledu. Ne kao samostalne priče, već planirani i strateški vođeni dijelovi cijelog grada. Strategija grada se treba temeljiti na različitosti življenja i brojnim informacijama iz kotareva, i ne možete interese devet tisuća ljudi prepustiti jednom tajniku i par volontera.
Važno će biti uključiti građane u izbore, ali čini se kako iz godine u godinu dolazi do sve manjeg interesa za politiku. Nije nepoznanica ni da već nekoliko izbornih procesa imamo jako malu izlaznost na glasanje…
– Građani će izaći kad vide da imaju za koga glasati. Ja vjerujem da će mene podržati svi ljudi kojima je na srcu jedan ovakav, stručan pristup, realne poruke, a nadasve oni koji će shvatiti da su meni na prvom mjestu obrazovanje i kultura. Kad kažem obrazovanje ne mislim samo na škole, već na podizanje razine kulture našeg življenja, duha koji nas je sve vezao za ovaj grad i koji privlači i druge. Pritom mislim na jedinstvene prirodne ljepote koje su valjda i Dioklecijana pa i one prije njega dovele, tu, na jedinstvenu spomeničku baštinu i tradiciju koju su nam ostavili predci, na sport kao način življenja, a ne iživljavanja. Ukratko, kulturu u dnevnom komuniciranju i mladih i starih, u politici, u sportu. Željela bih da slogan ‘Gradonačelnica za grad koji ostaje‘ pokrene ljude da ustanu i ne odustanu.
Kažete da ljudi odlaze iz grada, jesu li HDZ i HGS, koji su bili četiri godine u koaliciji, još jedan ‘kamenčić u tom mozaiku’? Kažu vaši protukandidati da Split stagnira 12 godina…
– Nažalost, pretječu nas drugi dalmatinski gradovi, a mi smo drugi grad u državi. Događaju se povremeni bljeskovi, bez jasnog plana, a još nejasnijih profita koji se iza toga kotrljaju. Država je potpuno pogrešno pretvorila pojam decentralizacije u ostavljanje lokalnih sredina na milost i nemilost lokalnim šerifima. Decentralizacija znači uvažavanje državne strategije i plansko spuštanje državnih obveza na lokalne razine uz njeno praćenje i stručne podrške, a ne feudalizacija gdje svakim dvorištem upravljaju lokalne ekipe kako im padne napamet. Ili, još gore, a itekako moguće, gdje lokalne ekipe rasprodaju naše duše i imanje, čineći nas redikulima na nacionalnoj, pa i međunarodnoj razini. Split je pozvan da to poruči državi, jer te grijehe i propuste prvi, i to vrlo skupo plaća.
U tri mandata vrti se Željko Kerum. Pa i vi ste bili dio njegovog tima…
– Vjerovala sam, kao i brojni Splićani, da će Željko Kerum, još za svog mandata okupiti stručnjake. Uostalom, kao što je zvao Jakšu Miličića, tako je i mene zvao da pomognem u stručnom savjetovanju na polju prosvjete i kulture. I kao što znate zdušno sam se odazvala, na čuđenje brojnih u mom okruženju vjerujući da će svoju inteligenciju stavit u službu grada. Zašto je, umjesto sjajnog početka, sve preokrenuo na političke trgovine i odrekao se svega već na početku, pitanje je za njega. Uostalom, Splićani su ga već na idućim izborima kaznili zbog toga. Sada su ponovno na redu birači, koji će reći jesu li odobrili političku trgovinu, kojom mu je HDZ dao oprost.
Spomenuli smo neke protukandidate, ali ovi izbori će svakako biti povijesni. Velika je raznolikost kandidata. Od doktora, aktivista pa do profesora. Nikad više i kandidata…
– Zbog dosadašnje političke prakse koja vlada gotovo osamdeset godina, u Hrvatskoj svatko može biti političar. Ali, jedno je željeti dobro, a drugo znati kako to ostvariti. Osobno, već više od dva desetljeća bavim se i vladam na stručan način zakonitostima javnih politika i funkcioniranja u decentraliziranom okruženju…
Trebalo bi jednom shvatiti da se ne može voditi grad pa ni pojedina ministarstva – amaterski.
Puno se puta govorilo da bi treće opcije uspjele da su se ujedinile. Jeste li vi o tome razmišljali?
– Treba razumjeti politički sustav i percepciju građana. Bez obzira na to što se mnogi trude da ih predstave kao komunalne, oni su dio političkog sustava, sustava na kojem počiva društvo i dobro je da građanin odmah vidi političku stranku i zna njeno političko i svjetonazorsko opredjeljenje. Bavi li se biznisom ili ima socijalni karakter, podržava li vjeru ili je ateistička, štiti li kapital ili bi ga dokinula, štiti li nacionalni identitet ili bi se prepustila globalizaciji. Sve je to bitno jer na tome će počivati odluke Gradskog vijeća. Poplava raznih nezavisnih lista koje se ne žele izjašnjavati o tome su prevara političkog sustava. Ima li smisla i je li pošteno ujedinjavati toliko raznolike opcije samo da bi se dobilo vlast? Moja poruka je: Politika je temeljna plemenita disciplina za uređenje i Grada i Države! Pod uvjetom da političari imaju svoj integritet, poštenje, ugled…i ne srame se nikome reći što znaju, tko su i kakvu bi Hrvatsku i Grad htjeli ostaviti mladim generacijama.
Puno se pisalo o Žnjanu i problemima na Žnjanu, ali čini se da sad vidimo ono ‘svjetlo na kraju tunela’. Ipak, puno je tu posrtanja bilo. Kako ste vi doživjeli tu situaciju na Žnjanu?
– Za mene je Žnjan – Split, kao i svi ostali, njegovi kvartovi ili administrativnim jezikom – kotarevi. To znači, prelijepi, zasad neuređeni dio grada u kojem mnogi od nas žive. No istodobno, Žnjan je ogroman turistički i rekreacijski resurs. Za Splićane to je šansa da pokažu svoju pamet i budućim generacijama poruče: ‘Ovo smo vam mi ostavili.’ A to mi nije nijedan spretni pojedinac, to smo mi koji znamo koja su najveća imena hrvatskog i svjetskog urbanizma i arhitekture, koji očekujemo pomoć Vlade i Europske unije, jer zrcalo smo i njih samih. I to ono, po mišljenju mnogih, globalno najprivlačnije! Ukratko Žnjan, kao i cijeli Split, pogotovo Palača i stara gradska jezgra, mogu i jesu biti atrakcija turistima, ali prvenstveno su naši i mi ih moramo živjeti i u njima – guštati i biti ponosni. Gradonačelnica ne smije biti ta koja će odlučiti u kojem smjeru treba ići razvoj. Odluke donose stručnjaci, urbanistički planeri, a Gradonačelnica je ta koja mora utjecati da se sve to u okviru lokalne uprave radi brzo, transparentno, da građani imaju pravo uvida, i pravo utjecaja, jer se radi o javnim prostorima. Mogu ja biti i drukčijih stavova od svih ostalih, no ne biraju mene građani da ispunjavam svoje želje već da učinim sve da grad raste planski i stručno, a Uprava grada bude brza, učinkovita i nadasve uslužna i ljubazna prema svojim građanima.
Gorući problem je i Karepovac i odvajanje otpada u Splitu. Pa Splićani ne odvajaju svoje smeće ni 4 posto…
– Gradonačelnica je tu da natjera javno poduzeće, kod nas Čistoću, da sa stručnjacima predloži najbolja rješenja, iskomunicira s građanima, prije svega onima koji tu žive i dođe do rezultata. Ako ne ide jednim putem, ide drugim. Nismo mi jedini grad na svijetu koji ima takav problem, i stručne službe moraju građanima ponuditi nekoliko rješenja s obrazloženjima. Gradonačelničin je posao da ne dozvoli da se sve to rasteže godinama, jer netko na svojoj funkciji čeka da mu dođe mirovina.
Kontejneri, pranje ulica, Karepovac, … ništa od toga ne smije čekati odluku gradonačelnice, nekog županijskog ili državnog glavana da se vozaju po svijetu i na naš račun razgledavaju Beč, Pariz, London. Građani trebaju imati čist i zdrav okoliš! To je imperativ koji gradonačelnica treba znati ostvariti. Kako? Djelujući u suradnji s najboljima, brzo, transparentno i učinkovito. Služeći građanima.
Jedan od problema je svakako i Marjan. Zelen – na pola, vlasništvo – ne znamo?
– Marjan mora ostati zelena zona, šetalište i izletište Splićana, zaštićeno područje, pitanje vlasništva treba hitno raščistiti u knjigama, a država dati jasan i nedvosmislen odgovor o zakonskom položaju. Po Zakonu o zaštiti prirode imamo Javnu ustanovu, prema tome, Gradonačelnica je tu da se pobrine da oni rade svoj posao, a ne da sama ide sjeći borove ili još manje ustanovljava paralelne organizacije.
A što ćemo s prometom i parkirnim mjestima, još jednima od gorućih problema ‘Dioklecijanova grada’?
– Parkirna mjesta su u cijelom svijetu problem, no kad bi Split imao točan, brz, i kvalitetan javni gradski prijevoz, strategiju prometovanja, zeleni val, trećina ljudi bi prodala drugi automobil u obitelji. Kao i ono prvo, Promet, kao gradski komunalni prijevoznik je prvi nadležan da ponudi ta rješenja. To je posao gradonačelnice, njeno je da prenese javnom poduzeću da građani moraju imati brz i pouzdan transport, i da ih natjera da daju rješenja. Želi li ona da joj autobus dođe ispred kuće je nebitno.
Kako mlade obitelji ostaviti u Splitu i približiti Split mladima?
– Moj slogan je ‘Za grad u kojem se ostaje’. Ako Split bude uređen i kulturan grad mladi će ostati, neki će se vratiti, neki će doći i razvijati ga zajedno sa mnom. Split nema rudnike ili megaprostore za tvorničke hale, ali ima ogroman potencijal za kreativnu i informatičku industriju koja se prodaje globalno i online. U taj potencijal ubrajam i položaj, klimu, povijest, more… sve ono što budi kreaciju. Ovdje su stasale silne svjetski prepoznate sportske legende bez ikakvih laboratorijskih uvjeta. Nešto ima u našem zraku, na našim Bačvicama, u zidovima Palače… Ako je Dioklecijan kao svjetski vladar izabrao Split, zašto bismo odlazili s takvog mjesta. Tu leži odgovornost prvog čovjeka grada.
Kako bi vi ocijenili mandat Andre Krstulovića Opare?
– Vjerujem da je mislio sve najbolje kad je došao, pa i da će tablica s rezultatima biti ispunjena brojkama no dok se bavio time, grad je izgubio dušu. Jasno mi je da i njemu i svakome tko do sada nije bio u Upravi grada, nepoznavanje sustava može biti otegotna okolnost i mi bi opet izgubili vrijeme dok taj ne nauči. Split zato i stagnira jer mijenja gradonačelnike i svaki novi kreće ispočetka.
Koji bi vas rezultat zadovoljio?
– Želim postati gradonačelnica, no prije svega vidjeti koliko građana dijeli moje stavove i vrijednosti koje želim unijeti, a to su proaktivna, brza, točna i ljubazna gradska uprava na usluzi građanima, proaktivna odgovornost javnih poduzeća za sektore koje su zaduženi, vađenje iz ladica brojnih izvanrednih vizija Splita koje naši sugrađani stalno nude, a nitko ih ‘ne obadaje’ te izuzetna komunikacija s građanima u pogledu života u kotarevima, njihova ravnomjerna razvoja i afirmacije.
Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?
– Pojavi li se netko tko nudi vrijednosti koje prepoznaju, građani će izaći na izbore. Ja želim građanima ponuditi rad na stalnoj edukaciji i kulturi života, od umjetnosti do sporta i svakodnevnog ophođenja. I vjerujem da uz onaj slogan ‘Za grad u kojem se ostaje’ mogu reći da sam tu za ‘ljude koji se ustaju’ i ‘ljude koji ne odustaju’.
Koronavirus je godinu i više dana s nama. I ovi izbori će, kako stvari stoje, biti posebni…
– Da, nažalost, puno je sugrađana izgubilo tu borbu i nije lako danas voditi kampanju. Nisam ljubitelj ovih digitalnih obraćanja, više bih voljela da se mogu sretati sa sugrađanima, družiti, pričati, smijati se, no ovo su posebna vremena.
Što kažete o tome kako je Andrej Plenković i njegova Vlada upravljala i upravlja ovom situacijom?
– Mislim da rade najbolje što mogu. Kao i svi, nekim sam odlukama nezadovoljna, neke podržavam, no najveći problem je kad vidim da ni stručnjaci nisu jedinstveni. Kako ćete odlučiti ako se struka podijeli? Tko si može dozvoliti da polovicu proglasi točnom, a druge ne, pogotovo kad i oni nakon nekog vremena zamijene strane.
Govorimo o ljetu, ali turizam je grana koja drži cijelu Dalmaciju. Kako pomoći malim ljudima, iznajmljivačima, poduzetnicima…
– Turizam je trenutno naše osnovno područje, ali ovo su i vremena u kojima se treba i može i uspostaviti red, poticati sve metode kojima bi se turist ovdje zadržao u radnom odmoru, mjesec, dva, godinu, radeći neki online posao, studirajući na našem sveučilištu, pripremajući se za sportske izazove, stvarajući kreativna djela, a udaljiti se od jednodnevnog visitor turizma. Naši iznajmljivači moraju dobiti goste sa što više dana boravaka, a ne dvodnevne posjetitelje.
Što bi bilo ono prvo što bi napravili da postanete gradonačelnica?
– Prvo bih objasnila Gradskoj upravi što zahtijevam, zatim javnim poduzećima i onda prionula na probleme života po kotarima te načine kojima bih tjedno mogla utvrđivati raspoloženje građana prema svim problemima. Obrazovanje, kultura, decentralizacija je ono po čemu želim da me pamte.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
