Dr. sc. Šterc za Narod.hr: ‘U popis stanovništva u Vukovaru uneseno je i ‘fiktivno stanovništvo’, udio Srba u stvarnosti nije veći od četvrtine’

Foto: Damir Humski, Universitas

“Popis je problematičan po puno osnova, pogotovu u Podunavlju. A to je bio popis na osnovu kojeg je donesena odluka o uvođenju dva pisma u Vukovar. Mi svi znamo da tog udjela Srba, oko 33, 34 % zapravo nema”, upozorava dr. sc. Stjepan Šterc u razgovoru za Narod.hr o ćirilici u Vukovaru.

U utorak, 17. rujna 2019. u prostorima HVIDR-e u Zagrebu održan je Okrugli stol pod nazivom: „Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar“ na kojemu je sudjelovao i dragovoljac Domovinskog rata i demograf, dr.sc. Stjepan Šterc. Više o Okruglom stolu možete pročitati ovdje, a tim povodom razgovarali smo s dr. sc. Stjepanom Štercom.

Narod.hr: Sudjelovali ste u okruglom stolu „Nakon ratne, i protuustavna agresija na Vukovar“ u kojem ste s demografskog aspekta govorili o pitanju broja osoba srpske etničke pripadnosti u Vukovaru evidentiranim na prošlom popisu stanovništva. Spomenuli ste da ne toliki broj Srba koliki je popisan ne živi u Vukovaru, već da je riječ mahom o „fiktivnom stanovništvu“. Možete li objasniti o čemu je riječ?

Dr. sc. Stjepan Šterc: Cijela priča zapravo započinje još iz vremena UNTAES-a (to je međunarodna uprava Podunavljem od siječnja 1996. do 1998.). S obzirom da smo mi vodili pregovore s njima o mirnoj reintegraciji onda smo mi dobivali podatke o tome što se događa. Ja sam osobno sudjelovao u tim pregovorima, to je bila tzv. radna skupina o operativnim postupcima povratka. Mi smo svaki tjedan bili tamo i dobivali podatke što se događa. U Podunavlju je završilo negdje 18.000 Srba iz ostalih dijelova Hrvatske koji su bili oslobođeni Olujom.

Mi smo dobili podatke da je negdje oko 138.000 dokumenata hrvatske države podijeljeno Srbima u Vukovaru za vrijeme UNTAES-a. Ti stanovnici su, na osnovu tih dokumenata, između ostalog, mogli glasovati i biti popisani kao stalno stanovništvo, ali bilo je jasno da oni ne žive u Podunavlju niti u Vukovaru. Također, nije se poštivala preporuka Eurostata u definiciji tzv. stalnog stanovništva. Ovdje je riječ o stanovništvu koje ne živi fizički u Podunavlju, ali ima hrvatske dokumente i onda dolazi, po potrebi, na izbore i registrirati se kada je popis stanovništva. S druge strane, u popisu stanovništva 2011. imali ste dvije stvari koje su vrlo problematične za to područje. Prva stvar je vezana za namjeru prebivanja. Ako netko dođe živjeti u Podunavlje i kaže popisivaču da će on idućih godinu dana prebivati u Podunavlju, on se popisuje kao stalno stanovništvo. Drugo, postojao je i velik broj „posrednih popisivanja“ gdje je otprilike fizički popisan svaki peti stanovnik, a on je davao podatke o ostala četiri – da je to stalno stanovništvo, iako tog stanovništva tamo nema.

Demograf Akrap: ‘Da je postojao registar stanovništva, ne bismo imali problema oko referenduma i potrebnih potpisa’

Umjesto popisa stanovništva, po uputama Europske unije u budućnosti će se voditi centralni registar

(FOTO) Održan Okrugli stol ‘Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar’: Evo koje su zahtjeve ugledni sudionici uputili predsjednici RH i predsjedniku Vlade

Dakle, popis je problematičan po puno osnova, pogotovu u Podunavlju. A to je bio popis na osnovu kojeg je donesena odluka o uvođenju dva pisma u Vukovar, bez obzira na znanstvena upozorenja na osnovu svih izračuna i projekcija. To se sve jednostavno stavilo “pod tepih” i ide se dalje. Tako da, u biračkom popisu sudjeluje stanovništvo koje zapravo fizički nije tamo.

“Struka predlaže da se registar stanovništva nalazi u Državnom zavodu za statistiku, a politika želi da bude u Ministarstvu uprave”

Narod.hr: Imate li procjenu koliki postotak srpskog stanovništva u stvarnosti živi u Vukovaru?

Dr. sc. Stjepan Šterc: To su samo procjene. Mi svi znamo da tog udjela Srba, oko 33, 34% zapravo nema. U Vukovaru trenutno nema više od četvrtine, tj. 25% ukupnog stanovništva.

Narod.hr: Na predavanju ste spomenuli Vaš prijedlog da se u Vukovar uvede registar stanovništva. Možete li pojasniti što je to?

Dr. sc. Stjepan Šterc: Mi smo predložili da se u Vukovar uvede tzv. registar stanovništva, da Vukovar bude prvi grad u koji će se to uvesti. Njime se registriraju svi događaj koji su vezani uz migracije i uz rodnost. Kada se netko rodi ili umre, kada se doseli i odseli – to se registrira u tom registru i u svakom trenutku se zna koliko je stalnog stanovništva.
To je bilo predloženo 2013. Ja sam osobno iznio taj prijedlog, da Vukovar bude prvi grad u koji bi se to uvelo. No, prošlo je 6 i pol godina i ništa se nije napravilo.

Narod.hr: Vidite li mogućnost da bi se u skorije vrijeme to moglo ostvariti?

Dr. sc. Stjepan Šterc: Sada je registar stanovništva najavio i Državni zavod za statistiku. Na osnovu registra stanovništva se popis stanovništva provodi drugačijom metodom jer se onda sve može kontrolirati, budući da postoje baze podataka i ne mogu se dogoditi takva fiktivna odstupanja.

Mi, kao struka, predlažemo da taj registar stanovništva bude u Državnom zavodu za statistiku, a politički sustav želi da to bude u Ministarstvu uprave, tako da ne znamo što će se tu dogoditi.

Registar stanovništva nam je potreban jer se njime može srediti popis stanovništva i jasno doznati koliko je stalno stanovništvo, zbog kojeg se donose, između ostalog, i političke odluke o dvojezičnosti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr