Kako funkcionira hrvatski zdravstveni sustav u doba pandemije? Tko je kriv za smrt pacijenta u čakovečkoj bolnici kojem je navodno intravenozno ubrizgan dezinficijens? Kako funkcionira hrvatski zdravstveni sustav u doba pandemije? Zanemaruju li se sve ostale dijagnoze osim zaraze koronavirusom? Ako su od početka epidemije od Covida-19 umrle 284 osobe, a od karcinoma sedam tisuća ljudi, zašto se tako dugo čeka na specijalističke preglede?
> Medicinska sestra koja je tragično pogriješila bila je četiri sata u skafanderu i nosila je vizir
Gosti emisije Otvoreno na HRT-u bili su: Ante Ćorušić – ravnatelj KBC-a Zagreb (HDZ), Renata Sabljar-Dračevac – predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo (SDP), Milan Vrkljan – pročelnik Zavoda za endokrinologiju KB Sestre milosrdnice (Domovinski pokret), Marija Vrca-Botica – liječnica obiteljske medicine, Mario Gazić – predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” kazao je da će inspekcija Ministarstva zdravstva pokazati tko je kriv za smrt pacijenta u čakovečkoj bolnici. Istaknuo je da će inspekcija utvrditi činjenice je li došlo do individualne greške djelatnika u bolnici ili zbog nekih okolnih čimbenika budući da su medicinske sestre opterećene u svakodnevnom radu.
Napominje da još nema nikakvih službenih informacija i dodaje da se medicinski benzin koristi kao sredstvo za dezinfekciju i za skidanje određenih teških naljepnica.
Nedovoljan broj medicinskih sestara
U Općoj bolnici Čakovec nedostaje šezdesetak medicinskih sestara, kaže Gazić i ističe da je to tek broj do zadovoljenja minimalnih uvjeta. Takva situacija nije samo u Općoj bolnici u Čakovcu već i u mnogim drugim. Zajedno s Ministarstvom zdravstva provedena je analiza o nedostatku medicinskih sestara u bolničkom sustavu, rekao je i precizirao da ih čak 4.500 trenutačno nedostaje kako bi se zadovoljili minimalni uvjeti. Poručio je i da medicinske sestre imaju vrlo niska primanja, između 5.500 do 6.500 kuna.
Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić (HDZ) kazao je da će inspekcija utvrditi što je medicinska sestra dala pacijentu. Kaže da ne vjeruje da je za tragediju kriva Uprava bolnice. Dodao je da je KBC Zagreb u zadnje četiri godine zaposlio oko 370 medicinskih sestara kako bi se zadovoljili minimalni uvjeti.
– Relativno se krpamo jer su se standardi promijenili. Za jednu modernu intenzivnu skrb s deset postelja, da bi zadovoljili kriterije Pravilnika Ministarstva zdravstva, mora biti uposleno pedeset medicinskih sestara za uobičajeni rad, dodao je Ćorušić.
Naglasio je da se ne može tvrditi da svaka medicinska sestra ima oko 5.500 kuna jer plaća ovisi i o njezinom stupnju obrazovanja, složenosti posla i ostalim dodacima te može iznositi i do 7.500 kuna. Istaknuo je da je u Njemačkoj ta plaća sigurno veća.
Pročelnik Zavoda za endokrinologiju KB “Sestre milosrdnice” Milan Vrkljan (Domovinski pokret) kaže da je problem zdravstva jednim dijelom i problem sestrinstva i problem liječnika, a da problem sestrinstva traje već najmanje 20 godina te da nije vezan isključivo za financije.
“Sustav ne funkcionira”
Vrkljan je naglasio da medicinske sestre uz svoj posao obavljaju i poslove drugih kao naprimjer posao spremačica i servirki hrane. Po njemu je to ključni problem sestrinstva u Hrvatskoj.
– Teško ćete naći sestru koja će reći da je isključivo nezadovoljna s plaćom. Ona je nezadovoljna s uvjetima rada. Ti uvjeti rada u Hrvatskoj se pogoršavaju i u zadnjih dvadeset godina sve su gori i gori, poručio je.
Navodi i da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja nema ustrojen sustav praćenja ishoda liječenja pri HZZO-u i nema ustroj sustav praćenja ishoda nekoga lijeka koji se postavlja na tržište.
– Postoji cijeli niz problema koji nije isključivo vezan za novac, poručio je.
Naglasio je i da je prošla Vlada završila mandat s 10 mlrd. kuna duga u zdravstvu. Sada je u zdravstvu, kako kaže, dugovanje 11 mlrd. kuna te dodaje da je ministar Marić prije dva mjeseca “ubacio” 500 mil. kuna. Smatra da je to neodrživo stanje te da ministar zdravstva Vili Beroš “kredit” može imati još vrlo kratko vrijeme da uredi sustav. Ako se to ne dogodi, svoj mandat treba staviti na raspolaganje, kazao je Vrkljan.
Što je s kroničnim bolesnicima u vrijeme pandemije?
Liječnica obiteljske medicine Marija Vrca-Botica kazala je da je osnovno obilježje obiteljskih liječnika neposredni kontakt s pacijentom. Poručila je da su obiteljski liječnici u vrijeme COVID-a bili u ambulantama i dostupni pacijentima. Ističe da je vrlo bitno da su postojale COVID ambulante s 24 sata dežurstva i COVID telefon.
– Svaki pacijent ako je imao bilo kakvu dilemu imao je pristup u primarnoj zaštiti. To je bilo fantastično organizirano u ono vrijeme, rekla je.
Dodala je kako COVID ambulante više nemaju svrhu, posebno ne 24-satna dežurstva. Napominje da pacijenti koji imaju temperaturu, mogu putem telefona ili e-maila stupiti u kontakt s obiteljskim liječnikom, a on će ih na temelju anamneze, uputiti na daljnje korake.
Kazala je i da su brojni pacijenti u Hrvatskoj s kroničnim bolestima stabilno te da ne trebaju nužno ići specijalistu, kako se sustav ne bi zatrpavao. Pacijenta koji ima kroničnu, ali stabilnu bolest, zbrinut će njegov obiteljski liječnik.
Funkcioniraju li e-uputnice?
Vrca-Botica kazala je i da e-uputnice još nisu proradile. Smatra da se ne može reći da sustav ne valja, ako sve nije proradilo u dva dana. Polako ćemo se uskladiti, dodaje. Ćorušić pak tvrdi da e-uputnice funkcioniraju odlično u KBC-u Zagreb, a predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Renata Sabljar-Dračevac (SDP) da u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan još nisu profunkcionirale.
Posljedice “lockdowna”
Za vrijeme “lockdowna” bio je porast broja ljudi s anksioznom ili depresivnom simptomatologijom, kaže Sabljar-Dračevac. Dodaje da su više problema imali postojeći pacijenti te im je trebalo više pažnje i veće doze lijekova. Naglasila je da će se posljedice kod pacijenata osjetiti tek za godinu ili dvije.
Ćorušić je kazao da u Hrvatskoj nije evidentirana veća smrtnost od karcinoma ove godine u odnosu na prošlu, kada nije bilo koronavirusa te da su za vrijeme “lockdowna” svi onkološki bolesnici imali prednost.
– Znamo da u Hrvatskoj možemo godišnje očekivati 24.000 novootkrivenih slučajeva karcinoma i 14.000 smrti, istaknuo je.
Vrkljan napominje da nigdje na svijetu ne postoje toliko duge liste čekanja za preglede. Vrca-Botica je naglasila da sustav treba reformu, a Sabljar-Dračevac da je u doba “lockdowna” zdravstvo u Hrvatskoj radilo na 30%, da jako zaostaje te da su liste čekanja sve duže.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
