U HRT-ovom Otvorenom na temu govora mržnje na internetu među ostalim gostima, govorila je dr. Željka Markić.
“Hoće li se govor mržnje i poticanje na nasilje drakonski kažnjavati?”, tema je večerašnje emisije Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala na HRT-1.
Koje će biti kazne za širenje lažnih vijesti? Treba li uvesti njemački zakonski model sprječavanja govora mržnje na društvenim mrežama i portalima?
Uz dr. Željku Markić iz inicijative „U ime obitelji“, gosti emisije bit će Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova, Igor Peternel iz Hrvatskog helsinškog odbora, Dragan Markovina, kolumnist Telegrama te Krunoslav Borovec iz MUP-a.
U uvodom prilogu bilo je riječi o govoru mržnje koji je započeo u medijima i društvenim mrežama zbog iznošenja mišljenja Anele Todorić u kolumni na našem portalu.
> Telegram i Index opet lažima huškaju svoje čitatelje na dr. Markić
> Govor mržnje pod izgovorom ljubavi prema životinjama
Među komentarima na novi prijedlog zakona koji bi trebao suzbijati govor mržnje na internetu, bio je i onaj saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića. „Uvijek postoji opasnost da se u ime političke korektnosti pojam „govor mržnje“ zloupotrebljava za cenzuru“ rekao je u prilogu.
„Kako spriječiti govor mržnje na internetu?“ pitanje je na koje su gledatelji odgovarali na facebook-stranici HRT-a.
Ministrica Obuljen Koržinek govorila je o pripremi zakonskog prijedloga protiv govora mržnje na internetu: „Prvi korak bio je da se analizira postojeća pravne regulativa“.
Željka Markić slaže se da treba postojati sloboda izražavanja u umjetnosti, ali ne slaže se da porezni obveznici trebaju financirati ono što nije u interesu kulture u Hrvatskoj.
Voditelj je postavio pitanja kakve će biti kazne za kršenje Zakona, uspoređujući to s njemačkim zakonom po kojemu kazna može biti čak do 50 milijuna eura ukoliko se u 24 sata ne ukloni uvredljiv tekst.
„Ovo je problem o kojemu se raspravlja u nizu europskih država.“ rekla je Obuljen.
Istaknula je također kako koncept „govor mržnje“ nije nigdje točno definiran te kako je potrebno voditi računa da se ne ugrozi sloboda medija i izražavanja.
Ranko Ostojić istaknuo je razliku između govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama. Rekao je kako se novi njemački zakon odnosi na društvene mreže, dok je za izražavanje u medijima nadležan drugi zakon.
Dr. Markić: Velik dio medija u Hrvatskoj stvara govor mržnje i huška protiv određenih ljudi
Gdje je granica između slobode izražavanja i govora mržnje, upitao je voditelj dr. Markić.
“Ta granica je jako uska i na nju treba paziti”, rekla je gđa Markić upozoravajući da treba biti vrlo oprezan s obzirom na mogućnost zloupotrebe.
Podsjetila je na poziv Udruge U ime obitelji Vladi da osigura da Facebook poštuje hrvatske zakone te prekine cenzuru koja se masovno pojavljivala na društvenim mrežama u danima nakon haške presude i protestnog samoubojstva generala Praljka.
„Mislim da je Njemačka jako dobro učinila što kažnjava velike kompanije ako se ne drže njemačkog zakona“ rekla je dr. Markić.
No, također je rekla da smatra da velik dio medija u Hrvatskoj stvara govor mržnje i huškanja protiv određenih ljudi.
Navela je primjer poruka koje je upravo ovih dana dobivala, a u kojima joj je osoba napisala psovke i uvrede. Povod je bio članak Index.hr-a koji nakon kolumne Anele Todorić, a koji je dr. Markić prikazao kao neprijateljicu osoba s kućnim ljubimcima.
Posebno je naglasila kako ovdje nije riječ o nekim anonimnim nekulturnim ljudima, već o jednom mediju koji je putem svog portala objavio članak u kojem se huška na određenu osobu.
> Udruga U ime obitelji prijavila ministra Ostojića zbog diskriminacije žena
Ostojić i Markovina napali portal Narod tvrdeći da “širi govor mržnje”
Bivši SDP-ov ministar Ostojić napao je dr. Markić tvrdeći da portal Narod.hr širi govor mržnje.
> Dvostruki kriteriji: Ranko Ostojić – vrijeđao Anicu Kovač, brani Kolarić…
„Mislim da ste zadnji koji može govoriti o govoru mržnje“ rekao je Ostojić dr. Željki Markić napadajući portal Narod.hr optužujući da širi govor mržnje“.
Također je iznio netočan podatak o navodnim presudama protiv portala Narod.hr.
“Svaku stvar koju krivo napravimo, žao nam je zbog nje” rekla je dr. Markić te istaknula: “Postojimo četiri godine i dosad nemamo niti jednu pravomoćnu presudu protiv našeg portala.
Je li Stanković zloupotrijebio HRT kako bi najavio novi Vladin zakon?
Dr. Markić podsjetila je bivšeg SDP-ovog ministra na njegov neprimjeren komentar povodom incidenta sa svastikom na Poljudu, kada je uvredljivim riječima prozvao suprugu Roberta Kovača, inače brata tadašnjeg izbornika Hrvatske nogometne reprezentacije, Nike Kovača.
Povjesničar Markovina i čelnik Nove ljevice iz Splita rekao da je ono što gđa Markić govori „u raskoraku“ s onim što objavljuje portal Narod.hr. Tvrdi da se na portalu Narod.hr pozivalo na mržnju na određene skupine i na njega.
Dodao je također da kad počne dobivati prijetnje, onda otvori portal narod.hr jer zna da je izašlo nešto etiketirano na njega.
Na to ga je dr. Markić podsjetila na njegov govor mržnje prema Dalmatincima i prema stanovnicima Splita hercegovačkog podrijetla.
Dr. Markić je istaknula da nisu krivo citirali njemački zakon odgovarajući na optužbe Markovine i Ostojića. Istaknula je da u slučaju generala Praljka nije bila riječ o veličanju zločina te podsjetila na stav Hrvatske i stav kojeg je izrekao sam premijer.
Igor Peternel kao rješenje protiv govora mržnje ne vidi zakone, već sustavnu edukaciju, demokratizaciju i širenje svijesti o potrebi slobode govora. Naše društvo duboko je polarizirano, smatra Peternel, zato bilo kakvo dodatno nametanje zakonskih okova ne bi bilo dobro. Potrebno je na svim razinama uvesti dodatnu demokratizaciju i kulturni dijalog, zaključio je.
> Nikolina Nakić: Da, volimo životinje – samo taj isti tretman dajte i ljudima
Krunoslav Borovec objasnio je da se drakonske kazne u njemačkom zakonu ne odnose na kaznu pojedincima, nego na pružatelje usluga, tj. one koji daju platformu i stoga su obvezni na vrijeme reagirati i smanjiti doseg kažnjive poruke. U Hrvatskoj je na godišnjoj razini kazneno djelo prijetnje na društvenih mrežama bilo počinjeno 64 puta od ukupno 3.500 kaznenih djela prijetnje.
Dr. Markić također se osvrnula i na filmove i predstave koji se financiraju državnim novcem, a iznimno su uvredljivog sadržaja prema udovicama ili prema osobama s kojima je redatelj u sukobu.
Emisiju pogledajte u cijelosti na HRT-u:
