“I jedna i druga opcija su, što se nas tiče, dobra. Bitno je da se ide u porezno rasterećenje”, prokomentirao je ministar financija Zdravko Marić promjenu vezanu za porezni tretman mladih radnika. Vlada je najavila da će od iduće godine svi mlađi od 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i prirez, dok će generacije zaposlenih između 25 i 30 godina plaćati samo 50 posto poreza.
Mjera za 320 tisuća mladih
Prema najnovijim podatcima mirovinskog zavoda o broju osiguranika, krajem rujna imali smo oko 120 tisuća zaposlenih mladih do navršene 24 godine, te još 166 tisuća osiguranika u dobi od 25 do navršenih 29 godina. Tridesetogodišnjaka bi moglo biti oko 40 tisuća, što znači da će novo porezno rasterećenje utjecati na primanja oko 320 tisuća mladih ljudi! Njima bi u džepu moglo ostati oko 700 milijuna kuna godišnje. Mlada osoba čija je mjesečna neto plaća oko 6400 kuna, odnosno oko prosječne plaće, mjesečno plaća oko 800 kuna poreza na dohodak! U prvim inačicama ta se olakšica trebala knjižiti i osjetiti odmah u siječnju 2020., no prema posljednjoj inačici, upućenoj u Sabor, poslodavci će morati obračunati i uplatiti pune poreze kao da ne postoji nikakvo izuzeće, a olakšica će biti isplaćena kroz povrat poreza u kolovozu iduće godine, navodi Večernji list.
Prvo dijete s 28 i pol
“Vidjet ćemo kako će teći saborska rasprava. Mi smatramo da je bolji i efektniji rezultat mjere kroz godišnji obračun”, ističe ministar financija Zdravko Marić koji za svoju mjeru veli i da je demografska. No, žene rađaju svoje prvo dijete s prosječnih 28 i pol godina, pa proizlazi da će ostati bez olakšice kad im je ona najpotrebnija.
Država nezasitno troši – Porez koji ne plate mladi, platit će netko drugi
Financijski analitičar Andrej Grubišić ljetos je upozoravao da će porez koji ne plate mladi morati platiti netko drugi, jer preveliku državnu potrošnju netko mora nahraniti.
“Taj porez će morati platiti netko drugi, jer državnu potrošnju netko mora nahraniti. Bilo bi najmudrije reducirati stopu poreza na dohodak. Ako se to dogodi, poslodavac može više platiti radnika. Trebamo birati radnike prema njihovim kvalitetima, ne prema dobi. To neće donijeti ničemu sem složnjavanju poreznog sustava. Populistički zvuči super, ali to nije pravo rješenje. Rješenje bi bilo niska stopa poreza na dohodak i ista stopa poreza na dobit. Trebalo bi i pustiti ljudima da sami odlučuju gdje će plaćati zdravstveno osiguranje, te gdje će dio svoje bruto plaće izdvajati za svoju mirovinu”, upozorio je Grubišić na N1 analizirajući poreznu reformu.
“Ne zazivam da se oporezuje više, nego da se sve oporezuje manje. Država treba smanjiti iracionalnu državnu potrošnju. Hrvatska troši oko 170 milijardi kuna na državni aparat i javnu upravu. To je oko 45 posto BDP-a. Između 350.000 i 400.000 je broj javnih službenika, a iz Hrvatske se iselilo 250.000 ljudi koji su mahom otišli iz privatnog sektora. Bazen iz kojeg možete uzeti nove radnike je nestao, a one koje treba nahraniti, odnosno državni radnici, i dalje su tu”, istaknuo je Grubišić.
“Državna potrošnja raste. Ako uzmete prihode države i stavite ih uz BDP, to je postotak od oko 25 posto. Dakle, nema rasterećenja. Ovo je eklatantan primjer kršenja slobodnog tržišta. Njegova je prva premisa da nas država treba sve tretirati jednako. Pošto nećemo svi imati jednake sposobnosti, taj se problem ide rješavati redistibucijom. Posljedice toga su demotivacija sposobnijih, koji mogu povući sve“, kazao je Grubišić.
HUP: ‘Kažnjavanje starosne dobi’
Oni koji zapošljavaju, poslodavci, tvrde da je ovakva mjera, zapravo kažnjavanje starosne dobi.
“Poslodavci plaće ne određuju prema dobnoj granici već prema kompetencijama, iskustvu i produktivnosti zaposlenika. HUP se zalaže za snižavanje visokih stopa poreza na dohodak općenito što bi pozitivno utjecalo na sve zaposlene, neovisno o dobnoj granici“, priopćio je HUP-a ljetos nakon najave mjere.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
