Doc. dr. Marin Strmota: ‘Hrvatska svaki dan gubi 150 stanovnika, utopija je očekivati da će ovakva vlast ponuditi rješenje’

Foto: Snimka zaslona, Nova TV

“Odlazeći na sastanke u Bruxelles, naučio sam da se najmanje cijene oni koji ne govore i spuštaju glavu, a oni koji imaju stav, pa makar i suprotan, sjede za stolom jednakih”, ističe u razgovoru s Markom Curaćem za Hrvatski tjednik doc. dr. Marin Strmota komentirajući diskriminacije majki i trudnica na radnome mjestu, te rad nedjeljom stranih trgovačkih lanaca.

Upozorava da Hrvatska danas dnevno gubi oko 150 svojih stanovnika, no isto tako da je “čista je utopija očekivati da će ovakva vlast ponuditi rješenje za izumiranje, nestajanje vlastitoga naroda”.

Prije četiri mjeseca stručnjak za demografiju Marin Strmota izazvao je u javnosti šok neopozivom ostavkom na dužnost državnoga tajnika u Ministarstvu demografije. Tada je rekao kako država izumire i da ne vjeruje da će se išta riješiti ovakvim pristupom. U međuvremenu, u svezi s rješavanjem demografskih problema i pokušaja sazivanja sjednice hrvatske Vlade zaiskrilo je između predsjednice i premijera.

U razgovoru s doc. dr. Marinom Strmotom, demografom na Katedri demografije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Marko Curać za Hrvatski tjednik od 28. lipnja 2018. pokušao je doznati u čemu vidi razloge jednoga od najvećih hrvatskih problema.

Ima li u Europskoj uniji neka država gdje je demografska situacija postala tako veliki problem kao u Hrvatskoj?

Veći broj zemalja EU-a bilježi neki negativni odraz demografskih kretanja, prvenstveno uslijed starenja stanovništva, ali značajne probleme bilježi nekoliko zemalja, i nije ispravno, a kamoli opravdavajuće govoriti kako sve zemlje Europe bilježe iste negativne demografske trendove. Ako bismo za jedan od početnih pokazatelja uzeli kretanje broja stanovnika, tada možemo ustanoviti kako veći broj zemalja EU-a bilježi kontinuirani porast i stagnaciju broja stanovnika negoli pad u ovome tisućljeću.

Iako postoje cikličke oscilacije, prema podatcima Eurostata, od početka ovoga tisućljeća, od 28 zemalja članica samo devet ima pad broja stanovnika, a najveći su gubitnici Litva i Latvija koje su izgubile gotovo četvrtinu stanovništva, zatim Rumunjska i Bugarska s gubitkom od 12-15 posto stanovništva, a u tu skupinu pripada i Hrvatska. Tu su još Mađarska, Estonija, Poljska i Grčka, s napomenom da Grčka bilježi pad tek posljednjih pet-šest godina.

Usporedbe radi, u istome razdoblju ‘obećana’ zemlja Irska povećala je svoju populaciju za 27 posto odnosno za milijun stanovnika!

> Demograf Šterc upozorava: Tek kad se dođe u Slavoniju vide se razmjeri iseljavanja

Danas je lako odseliti

Nekad se u pravilu jednom godišnje na osnovi podataka o prirodnome kretanju stanovništva upozoravalo na alarmantne trendove depopulacije. U posljednje vrijeme negativna demografska kretanja računaju se na dnevnoj razini. Koliko Hrvatska gubi stanovnika dnevno, ako se uzmu u obzir svi elementi koji doprinose depopulaciji?

Po službenim podatcima o prirodnome kretanju, u 2017. godini dnevno smo gubili 48 stanovnika (više umrlih nego rođenih). Gubitak uslijed negativne migracijske bilance znatno je veći, pa čak i prema nepotpunim podatcima Ministarstva unutarnjih poslova o prijavi i odjavi prebivališta u 2016. godini, iz Hrvatske je dnevno 62 čovjeka više iseljavalo nego useljavalo. Ako tim brojkama pribrojimo one koji su odselili da se pritom nisu odjavili, a takvih je prema procjenama i do 50 posto u posljednjem iseljeničkom valu koji je otpočeo ulaskom u Europsku uniju, tada je pomalo optimistična procjena da iseljavanjem gubimo oko 100 ljudi dnevno. Prema tome, Hrvatska danas dnevno gubi oko 150 svojih stanovnika.

> (VIDEO) Strmota upozorava: “Premijer mora lijegati i buditi se s jednom mišlju – da Hrvatska nestaje, da ona izumire”

Koji su razlozi dramatičnome iseljavanju u posljednjih nekoliko godina?

Razloga je više i nije potrebno biti previše stručan da bi ih se dokučilo. Naravno, u prvome redu jesu ekonomski razlozi, nezaposlenost, niske plaće, slaba kupovna moć građana. U korak s navedenim ide jedno stanje opće depresije među ljudima, osjećaj besperspektivnosti i beznađa na koju se naš narod gotovo svakodnevno podsjeća. Svemu tome pomaže godinama i desetljećima razvijana infrastruktura za iseljavanje u zemljama odredišta koju čini velika mreža naših ljudi koji već žive i rade u tim zemljama i pomažu novoj emigraciji u integraciji. Danas je postalo lakše nego ikad odseliti iz svoje zemlje. Imate razvijenu prometnu infrastrukturu, low-cost prijevozničke kompanije, tehnologiju s kojom u svakom trenu s dlana ruke možete videopozivom vidjeti svoje najbliže na drugome kraju svijeta, društvene mreže, elektroničke dokumente i dr.

Može li se reći da su demografski problemi postali zajednički nazivnik svih hrvatskih problema?

Negativni demografski trendovi jesu rezultanta svih društveno-ekonomskih procesa posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj. Neuređenost države, pretvorbe i privatizacije, spora pravda, nezaposlenost, udaljavanje vladajućih političkih struktura od vlastitoga naroda, egzistencijalni problemi, prezaduženost, zasigurno su uzroci nesigurnosti i depresije koji u konačnici postaju potisni čimbenici za iseljavanje, ali i čimbenici pada nataliteta. Kumuliranje svih tih negativnih čimbenika porazno je za stanje društva, a demografsko pustošenje posljedica je svega toga.

Politička nezainteresiranost

Shvaća li hrvatska Vlada uopće ozbiljnost situacije?

Pojedinci unutar Vlade možda i da, ali nedostaje generalna svijest o posljedicama koje nosi politička nezainteresiranost i pasivnost na sve sustave u državi. Najveći je problem što se demografska pitanja rješavaju na dugi rok, mnogo duži od trajanja mandata jedne Vlade i otud velikim dijelom takav neodgovoran pristup. Potrebno je uložiti mnogo političke volje, ali i financijskih sredstava, otkloniti politikantstvo, sve uklopiti u dugoročnu strategiju i viziju razvoja Hrvatske i od nje ne odustajati. S trenutačnim kratkovidnim i sebičnim političkim “elitama” to se čini kao utopija. Trenutačni najveći doseg naših vladajućih struktura jest vatrogasna politika. Gdje počne gorjeti, na što ukažu mediji ili nekolicina glasnih, ili gdje ima partikularnih interesa, tog se hvatamo i tim se bavimo. Kronično izostaje strateški pristup vođenju zemlje, kronično, na svim razinama vlasti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Je li neopoziva ostavka koju ste prije četiri mjeseca dali na mjesto državnoga tajnika imalo promijenila razmišljanja vladajućih struktura u odnosu na demografske probleme države?

Vjerojatno je više bila udarac na ego pojedinaca, ali da je promijenila svijest, ne vjerujem.

Predsjednica države znatno je zaoštrila problem demografije, predstavila je svoj program. Kako gledate na njezinu inicijativu i prijedloge?

Pozdravljam inicijativu Predsjednice. Jasno je da predsjednica države nema izvršnih ovlasti, no uloga i dužnost predsjednika RH jest očuvanje jedinstvenosti i opstojnosti države. Tu je i nacionalna sigurnost i, na žalost, jedino što s pozicije Predsjednice može jest sazivati izvanredne sjednice i stvarati politički pritisak oko važnih tema. Demografska katastrofa koju imamo najveća je prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Postoji li država bez naroda?

> (VIDEO) Predsjednica predstavila demografske mjere: ‘Ima nas manje od 4 milijuna, iseljavaju cijele obitelji, moramo krenuti sad i odmah’

Andrija Hebrang ovih je dana predložio formiranje kriznoga stožera koji bi se bavio demografskim problemima. Podržavate li taj prijedlog?

Ako bude donio neku pozitivnu reakciju vladajućih, onda podržavam. Samo ne bi bilo dobro da tema demografskoga raspada naše zemlje postane predmetom političkih prepucavanja i skupljanja bodova. Sada već postoji Vijeće za demografsku revitalizaciju kojim predsjedava predsjednik Vlade, čije sam formiranje ja predložio, a ideja je bila okupljanje resornih ministara oko demografske problematike, uska suradnja resora i brzo djelovanje. Na žalost, povijest se ponavlja, doseg završava na sitnim mjerama i izradi pete strategije demografskoga razvitka.

Jedan poznati naš demograf otvoreno mi je ovih dana u razgovoru rekao da ne vidi rješenje jer vlast nije spremna nešto ozbiljno poduzeti i uhvatiti se u koštac s tim problemom. Dijelite li to mišljenje?

Da ne dijelim slično mišljenje, ne bih dao ostavku na mjesto državnoga tajnika. Trebat će mnogo više volje, ozbiljnosti i stručnosti u rješavanju ovako kompleksnoga problema, kao što je ni manje ni više, izumiranje i raseljavanje vlastitoga naroda.

Potreban strateški zakon, sveobuhvatni informatički sustav, nadzor…

Koje bi populacijske mjere trebalo žurno donijeti da ne bude sutra već kasno?

Nema jednostavnoga rješenja. Za početak moramo urediti instrumente za provođenje bilo kakve strateške politike, a to su tijela državne uprave, u prvome redu ministarstva. Godina i pol upravljanja, ili bolje reći neupravljanja jednim takvim tijelom, otvorila mi je oči u kakvom sustavu živimo. Uređivanje načina upravljanja resorima presudan je prvi korak u upravljanju državom. Kako voditi državu s neučinkovitim, golemim, informatički neumreženim ministarstvima? Sada imamo situaciju da strateške planove ministarstva kabineti jedva pročitaju, a kamoli izrađuju. Pišemo zakone koji život znače, a pritom neovisna struka ne sudjeluje u njihovoj izradi. Imamo proračune nepovezane sa strategijom i vizijom, sklepane u excel tablici, i tako dalje.

> (VIDEO) Pogledajte dokumentarni film Sedmi dan: Čemu su sve izloženi radnici koji rade 7 dana u tjednu?

Što bi, dakle, bilo rješenje?

Vjerujem da bi jedan sveobuhvatni moderni informatički sustav, koji bi razvidno upravljao strateškim i financijskim planom svih ministarstava, bio glavni preduvjet za razvoj Hrvatske, ali i početna točka za suzbijanje korupcije i kriminala u državnome sektoru. Istodobno, potreban je otklon od neoliberalnoga koncepta gospodarskoga razvoja koji sve konce prepušta tržištu koje je negdje putem iz vida izgubilo čovjeka, obitelj, djecu, narod. To sada pomalo shvaća i ostatak razvijenoga svijeta, kako takav sustav pili granu na kojoj sjedimo. No to ne znači da se trebamo vratiti u socijalizam.

Potreban je razvoj socijalno odgovornoga upravljanja gospodarskim sustavom i subjektima države, i to nije utopija. Trebaju nam strateški zakoni, a još važnije inspekcijska tijela. Mnogo nam je sustava neuređeno. Primjerice, kakvu poruku godinama šaljemo propuštajući brojne slučajeve otpuštanja i diskriminacije majki i trudnica na radnome mjestu? Ne vjerujem da bi se poslodavci, strani i domaći, odselili iz Hrvatske kad bi na takvim primjerima država pokazala ‘batinu’. Isto tako, ne vjerujem da bi se austrijski i njemački trgovački lanci odselili kada bi primijenili pravila igre iz svojih zemalja i zatvorili vrata radu nedjeljom. Koji argument protiv bi imali?


> Luka Mlinarić: ‘Ne postoji politička volja da se konačno stane na kraj toj velikoj društvenoj nepravdi koju predstavlja rad nedjeljom’

Možda bi zaprijetili Bruxellesom…

Ono što sam naučio odlazeći na sastanke u Bruxelles je da se najmanje cijene oni koji ne govore i spuštaju glavu, a oni koji imaju stav, pa makar i suprotan, sjede za stolom jednakih. Vidite, još uopće nisam ni stigao do klasičnih mjera populacijske politike. U tome grmu leži zec. Sve ostale mjere imamo i imat ćemo još jednom u petoj strategiji demografske obnove Hrvatske. Ali nema te mjere koja će nam vratiti odseljene dok nam je država neuređena. Sve ostalo je folklor.

Izvor: narod.hr/hrvatski tjednik