“Potrebno je naglasiti i to kako zakonski nije propisano ni ograničenje radnog vremena trgovina pa one uglavnom i nedjeljom rade do 21, ili čak 22 sata. Dakle, žene koje su zaposlene u trgovinama ponekad tjednima i mjesecima nemaju slobodan dan da ga provedu sa svojim obiteljima. Naravno da je nedjelja najprikladniji dan za to i niti jedan zamjenski dan odmora tijekom tjedna ne može nadomjestiti nedjelju, s obzirom da samo tada cijela obitelj može biti na okupu”, rekao je Luka Mlinarić, član i koordinatorom projekata u udruzi “U ime obitelji”, u razgovoru za Narod.hr o radu nedjeljom i blagdanima.
> Dr. Željka Markić: Rad nedjeljom gotovo je besplatan za poslodavca i to je nedopustivo!
U ime obitelji već se dugo zalaže za neradnu, tj. za pošteno plaćeno nedjelju. Kada govorimo o tom problemu, isitče se da su na najvećem udaru radnici i radnice u trgovinama. Prof. Marin Strmota, koji je prije nekoliko dana podnio ostavku na mjesto državnog tajnika za demografiju, prošle je godine upozorio da je u sektoru trgovine zaposleno oko 120 000 žena – majki ili potencijalnih majki, na koje se iznimno negativno odražava obaveza rada nedjeljom, što u konačnici utječe i na demografsku situaciju.
Je li u posljednjih godinu dana, od kada je na to upozoreno, bilo pozitivnih pomaka po tom pitanju?
Gospodin Strmota, koji je svojim činom odstupanja s mjesta državnog tajnika za demografiju poslao jasnu poruku o lošem smjeru hrvatske pronatalitetne politike te nužno potrebne demografske revitalizacije, u pravu je kada tvrdi kako se rad nedjeljom iznimno negativno odražava upravo na žene – majke i supruge koje rade u trgovinama. Brojna istraživanja su pokazala kako rad nedjeljom izrazito negativno utječe na zdravlje: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Ako uzmemo u obzir da su žene prisiljene raditi i po nekoliko tjedana za redom bez slobodnog dana, može se zaključiti kako tu mnogo trpi upravo obitelj, a ponajviše djeca čija majka s njima ne može provoditi nedjeljno – obiteljsko vrijeme.
Potrebno je naglasiti i to kako zakonski nije propisano ni ograničenje radnog vremena trgovina pa one uglavnom i nedjeljom rade do 21, ili čak 22 sata. Dakle, žene koje su zaposlene u trgovinama ponekad tjednima i mjesecima nemaju slobodan dan da ga provedu sa svojim obiteljima. Naravno da je nedjelja najprikladniji dan za to i niti jedan zamjenski dan odmora tijekom tjedna ne može nadomjestiti nedjelju, s obzirom da samo tada cijela obitelj može biti na okupu.
Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji politička volja da se konačno stane na kraj toj velikoj društvenoj nepravdi koju predstavlja rad nedjeljom. Mnogima su puna usta društvene pravednosti i problematike rada nedjeljom, ali konkretni koraci se ne poduzimaju, a kvalitetni prijedlozi koji bi trenutno poboljšali položaj radnika u trgovinama, poput onog U ime obitelji, se ignoriraju.
U ime obitelji izradila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojega je u ožujku prošle godine uputila saborskom Odboru za rad. No, suprotno Poslovniku, Odbor nije u roku od propisana tri mjeseca donio odluku o tome hoće li taj prijedlog uputiti u saborsku proceduru. Zašto se to dogodilo? Treba li netko snositi odgovornost za kršenje Poslovnika?
Smatram kako bi se uvijek trebala snositi politička odgovornost za nepostupanje u korist građana te za održavanje ovako nepravednog i lošeg položaja radnika u trgovinama.
Saborski Odbor za rad, kojemu je u vrijeme podnošenja Prijedloga U ime obitelji predsjednik bio g. Mrsić, a sada je to g. Maras, do danas – gotovo godinu dana od podnošenja Prijedloga – nije izvijestio U ime obitelji o ishodu tog Prijedloga. Takvo (ne)postupanje ne samo da krši odredbe Poslovnika te ustavno pravo građana da državnim tijelima šalju predstavke i na njih dobiju odgovor, već najviše šteti upravo zaposlenima u trgovinama, s obzirom da se održava nepravedni položaj u kojem se nalaze.
Premda u društvu postoji jasno izražen konsenzus o važnosti i potrebi neradne nedjelje, očit je nedostatak političke volje trenutne, ali i prethodnih vladajućih struktura, da se to pitanje konačno riješi. Taj nedostatak političke volje da se ispravno regulira tako važan društveni problem, kao i sustavno ignoriranje onih koji na tu društvenu nepravdu ukazuju te nude rješenja, meni je jasan pokazatelj koliko nam je nužna promjena izbornog sustava. Izborni sustav koji izabrane predstavnike naroda ne čini politički odgovornima tom narodu iznimno je štetan za hrvatsko društvo i istinsku demokraciju kojoj težimo.
> Zaštita obitelji: Poljska ograničava rad nedjeljom
Što donosi Prijedlog U ime obitelji?
Prijedlogom U ime obitelji odmah bi se, putem izmjena i dopuna Zakona o radu, poboljšao položaj radnika u trgovinama. Naime, prema tom Prijedlogu, radnik bi sam mogao odlučiti želi li raditi nedjeljom ili će ju koristiti kao dan tjednog odmora, a ukoliko odluči raditi nedjeljom za to bi morao biti minimalno 50% više plaćen. Trenutno zakonsko uređenje omogućuje poslodavcima da prisiljavaju radnike na rad nedjeljom, a ukoliko im taj rad plate samo jednu kunu više od standardne satnice – ispunili su zakonsku obvezu.
Nedavno je, pod vodstvom Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, osnovan Hrvatski savez za nedjelju. Što mislite o toj inicijativi?
Svaku inicijativu koja se zalaže za rješavanje društvene nepravde koju rad nedjeljom predstavlja treba podržati. Smatram kako je važno da se stvori jedan širi krug zagovornika nedjelje kao neradnog dana – dana za obitelj i najmilije, dana za kvalitetan odmor. Vjerujem kako će svaki napor Saveza da se u društvu dodatno posvijesti važnost neradne nedjelje biti koristan. Važno je da se svijest o važnosti neradne nedjelje koja postoji u društvu prelije u zakonske mjere te se svim radnicima zakonski osigura mogućnost provođenja kvalitetnog obiteljskog vremena s najmilijima nedjeljom – a upravo to nudi Prijedlog U ime obitelji.
> Hrvatski savez za nedjelju: Rad je nedjeljom loš, važno je da obitelji budu taj dan zajedno
Tekst se nastavlja ispod oglasa
