Dr. Željka Markić: Rad nedjeljom gotovo je besplatan za poslodavca i to je nedopustivo!

U današnjoj emisiji “Studio 4“ na HRT-u razgovaralo se o temi neradne nedjelje. Gosti emisije bili su dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji i Zoran Löw predstavnik Udruge poreznih obveznika Lipa.
Povod je bio nedavni skup u Splitu kojim je osnovan Hrvatski savez za nedjelju u koji su se okupile 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

> Hrvatski savez za nedjelju: Rad je nedjeljom loš, važno je da obitelji budu taj dan zajedno

Hrvatski savez za nedjelju objavio je da se oblikuje savez koji ima za cilj osvijestiti obespravljenost radnika u Hrvatskoj kojima nije zajamčen jedan dan odmora u tjednu – nedjeljom. Tu inicijativu je pokrenuo Franjevački institut za kulturu mira zajedno sa svim sindikatima.

“Mislim da je ta njihova inicijativa jako dobra te ju pozdravljam. Pripremili su jedan odličan dokumentarni film na tu temu gdje su uključili sve dionike ovog važnog procesa, poslodavce, radnike, sindikate i svu zainteresiranu javnost kojoj je stalo u Hrvatskoj do društvene pravednosti. U Hrvatskoj 35% radnika u trgovini radi nedjeljom dok u EU njih 23% radi nedjeljom. To znači da Hrvatska od svih Europskih država ima najviše radnika koji rade nedjeljom. Trebamo se zapitati zašto. Ti radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, uopće nisu za to plaćeni. To znači da oni koji rade šest dana u tjednu, a trgovci tako rade, poslodavac ima mogućnost obvezati ih da rade u nedjelju i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodan. Oni, dakle ne mogu biti slobodni u nedjelju sa svojom obitelji i istovremeno tu nedjelju nisu plaćeni dodatno. Iz onih analiza koje je napravila zastupnica Petir u razgovoru sa zaposlenicima u trgovačkim lancima pokazalo se da najveći dio njih dobiva samo kunu više. Zbog toga je udruga U ime obitelji u ožujku dala prijedlog zakona na kojem sada Saborski odbor ‘sjedi’, usudit ću se reći, protiv svog vlastitog poslovnika. Trebali su prije tri mjeseca donijeti odluku hoće li prijedlog dati u proceduru ili odbaciti. Mi smo dali prijedlog da se omogući da radnik može birati želi li raditi nedjeljom ili ne, a ako radi nedjeljom da njegova plaća mora iznositi dvostruko veću satnicu nego onu koju ima radnim danom. To je tema koja se tiče više od 180 000 radnika u trgovini.”, rekla je dr. Željka Markić.

Zoran Löw iz udruge ‘Lipa’ rekao je kako se ne slaže s iznesenim argumentima dr. Markić.

“Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, policajci, piloti, vozači tramvaja i autobusa, pomorci, ugostitelji, novinari, vatrogasci, profesionalni vojnici, carinici, glumci, glazbenici… Što je s njima?”, pitao je Zoran Löw.

Dr. Markić je odgovorila da su to zanimanja koja moraju raditi nedjeljom. “Za trgovine to nije obavezno. Danas Zakon o radu omogućuje da poslodavac plati radnika samo jednu kunu više za rad nedjeljom. Radnici rade tri nedjelje u mjesecu. To se ne može usporediti sa zanimanjima koja su nužna. Nužna zanimanja nitko ne dovodi u pitanje. U Austriji je radnik zaštićen i dobro je plaćen rad nedjeljom.”, kazala je dr. Markić.

“Ove sve nužne struke više manje su u državnom sektoru. Njihov je poslodavac država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu. To je sasvim druga priča.”, rekao je Zoran Löw.

“Ja sam isto na tržištu kao poslodavac i ja se ne slažem s vama. Država ima obvezu osigurati Zakon o radu koji će štititi radnika i istovremeno omogućiti nama poduzetnicima omogućiti jedan pošten odnos. Ali ako država omogućuje da u Hrvatskoj trgovine rade 180 sati tjedno, dok u Austriji rade 72 sata tjedno, ako Austrija kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada nedjeljom, a u Hrvatskoj kažu da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda ona pogoduje jednoj strani, pogoduje velikim lancima.”, rekla je dr. Željka Markić.

Gospodine Löw kako bi vi to regulirali?, upitala je voditeljica.

“Mi u Hrvatskoj u javnom diskursu uvijek biramo određene situacije ili zemlje koje nama u nekom diskursu odgovaraju. Sjećam se kad je uvođena financijska policija, onda je argument bio da to ima Italija, jedina država u Europi, a mi smo se baš ugledali na Italiju, u ovom slučaju smo se iz nekog razloga ugledali na Austriju i Njemačku. Pogledajte kakva je situacija u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Bugarskoj… malo je drugačija situacija – Sloboda tržišta koja je donijela potrošačima dobar položaj.”, komentirao je Löw i nastavio.

“Mi uopće ne bismo regulirali rad nedjeljom. Mi smo protiv regulacije. Mislimo da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci svojim preferencijama na tržištu određuju kada trebaju raditi dućani. Radnici u trgovini imaju pravo birati. Ne moraju raditi u takvoj djelatnosti ako ne žele raditi nedjeljom. Istina je da rade nedjeljom jer je to poslodavcima isplativo.”, rekao je Löw.

Jeste li za to da se rad nedjeljom plati više?, upitala je voditeljica.

“Za to mora biti tržište uspostavljeno.”, kratko je odgovorio Löw.

“Vi ste protiv toga da se postavi obaveza da se čovjeku mora platiti više za rad nedjeljom?”, upitala je dr. Markić Zorana Löwa.

“Nisam protiv toga. To treba odlučiti u odnosu između poslodavca i radnika kroz ugovor o radu.”, odgovorio je Zoran Löw.

“Znači vi niste za to da se uopće u Hrvatskoj regulira pitanje o tome kako poslodavci uvjetuju radnicima da moraju raditi nedjeljom. Svi radnici koji rade na nužnim poslovima, za njih država ne mora zauzeti nikakvu poziciju?”, upitala je dr. Markić.

“Ne treba. Ako država zauzima poziciju u ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50%, osim toga, dio radnika mogao bi izraziti stav da ne želi raditi nedjeljom, poslodavci imaju dodatni problem jer bi morali tražiti novi dio zaposlenika koji žele raditi nedjeljom, imali bi znatno povećanje troškova što bi dovelo do najgorih posljedica. To se zove zakon neželjenih posljedica. Vi imate najbolju namjeru podići minimalnu plaću što povećava troškove poslodavcu.”, rekao je Löw.

“Analize pokazuju da se u Hrvatskoj radi nedjeljom zbog toga što poslodavca taj dodatni rad u Hrvatskoj ništa ne košta. Njemu je svejedno je li to srijeda ili nedjelja. On ne mora ostvariti veliki promet uopće jer je taj radnik za njega praktički besplatan. Smatram da je nedopustivo da je rad nedjeljom, jedan dan u tjednu kada se cijela obitelj može okupiti, besplatan za poslodavca. Privatne tvrtke o kojima mi govorimo trebaju ukalkulirati cijenu rada čovjeka koji svoju nedjelju ostavlja u tvrtki, umjesto u svojoj obitelji.”, objasnila je dr. Markić.

“Istraživanja pokazuju da radnici ne žele više nijedan dan u tjednu kao nedjelju, upravo zato jer su njihova djeca i suprug ili supruga kod kuće. Mi smo imali ’95. zakon o radu koji je osiguravao da radnik nedjelju ima slobodnu. Podsjećam vas, ja radim pet dana u tjednu, trgovac radi sedam dana u tjednu i za to nije plaćen. Država je promijenila Zakon o radu, učinila je ranjivijim radnika na tržištu, omogućila je da on praktički nema zaštitu da mora biti plaćen za tu radnu nedjelju. Mi se kroz naš prijedlog zakona i prijedloga brojnih drugih sindikata, zalažemo za to da čovjek ima neradnu nedjelju, a ako radi da za nju bude pošteno plaćen.” rekla je dr. Markić.

“Ne slažem se uopće s cijelim konceptom. Ekonomski zakon je čvrst ‘ko beton, ‘ko zakon u fizici. Možete imati najbolje namjere, možete podići nadnicu 50 puta ako smatrate da je to fer, iako na tržištu ne postoji ništa što je fer. To je izmišljotina.”, rekao je Löw.

“A u kojoj je to zemlji tako regulirano da radnik koji radi nedjeljom nema potrebu da se poslodavci za njega natječu. Ako govorimo o najliberalnijim tržištima, recite mi u kojima funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj?” Upitala je dr. Markić.

Zoran Löw je odgovorio da se radi o pola istočnoeuropskih država. “Poslodavci su na tržištu prisiljeni raditi nedjeljom iz dva razloga. Prvo, konkurencija će raditi nedjeljom pa će pasti na tržištu ako ne rade i oni nedjeljom, drugo, postoji takozvano impulzivno kupovanje kada ljudi u trenutku odluče da im se nešto svidi i imaju potrebu to kupiti. Za impulzivno kupovanje morate imati određenu atmosferu i ambijent. Nedjeljom potrošači imaju tu mogućnost da ležerno odu s obitelji, uživaju u toj gužvi i kupuju po tom svom guštu, impulzivno kupuju što povećava potrošnju. Ako im to oduzmete poslodavcima tako pada prihod, dobit, smanjit će zbog toga dio radne snage i smanjiti će plaće. Zbog ovakvih stvari u svijetu se događa uvođenje samonaplatnih automata. Tako ti radnici koji su navodno zaštićeni ostaju bez posla. To je ‘zakon neželjenih posljedica’ i zato sam protiv toga.”, objasnio je Löw.

“Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da ti trgovački lanci ne ostvaruju povećanu dobit nedjeljom. Vrlo jednostavno bi se mogle vratiti navike građana da kupuju šest dana u tjednu i da taj jedan dan u tjednu imaju trgovine za hitne slučajeve gdje radnici nisu ugroženi. Ne znam kome u Hrvatskoj može biti svejedno da radnik koji radi tri nedjelje za redom ima istu plaću kao da ne radi te nedjelje. I onda se to tumači impulzivnom kupovinom. Razumijem da ljudi vole da trgovina radi kada im nešto treba, ali ja ne želim da radi jer smatram da to nije pošteno i pravedno prema radnicima u toj trgovini.”, zaključila je dr. Željka Markić.