Na Inicijativnom skupu za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju, koji trenutačno okuplja 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita, u srijedu na večer je zaključeno kako će se nastaviti s aktivnostima osnivanja tog saveza koji se zauzima da nedjelja bude neradni dan.
“U suradnji sa sindikatima i ostalim zainteresiranima definirat ćemo strategiju kako ćemo ubuduće djelovati i kako ćemo u naše aktivnosti uključiti još više ustanova i udruga, jer tako okupljeni u Hrvatskom savezu za nedjelju snažnije ćemo se moći oduprijeti pritiscima da se radi nedjeljom,” istaknuo je dopredsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira far Božo Vuleta.
Po njegovim riječima nedavno istraživanje je pokazalo kako se u Hrvatskoj “gotovo svi građani slažu kako je važno da obitelji budu nedjeljom zajedno i da je rad nedjeljom loš.”
“Nadamo se kako neće izostati ni glas sportskih udruženja, kulturnih ustanova, prosvjetnih radnika i studenta,” poručio je fra Vuleta.
> U ime obitelji: Hoće li Sabor zaštititi 180.000 radnika od iskorištavanja neplaćenim radom?
Tijekom višesatnog trajanja ovog inicijativnog skupa, koji je održan u sklopu Dana socijalne skrbi (od 5. do 19. studenog), sudionici su u diskusijama podupirali zamisao o osnutku Hrvatskog saveza za nedjelju te su upozoravali na masovno iseljavanje iz Hrvatske koje se, kako je rečeno, može ublažiti ili zaustaviti pravednijom zaštitom prava radnika, među koje se ubraja i nedjelja kao neradni dan.
Predsjednik Nezavisnoga hrvatskog sindikata Krešimir Sever je istaknuo kako trgovine ne trebaju raditi nedjeljom jer tijekom tjedna ima dovoljno vremena da se građani opskrbe. “Treba požuriti s osnutkom Hrvatskog savez za nedjelju i zakonskim reguliranjem i to zakonom regulirati, jer dragovoljno odustajanje od rada nedjeljom ili ići na savjest da se tako postupa nije dovoljno u Hrvatskoj,” kazao je Sever.
> UIO: Zašto Vlada sprječava bolju zaštitu radnika u Hrvatskoj?
On je upozorio na, kako je rekao, dramatične podatke o iseljavanju iz Hrvatske koji bi trebali sve zabrinuti. “Svake godine mi ostajemo bez dva posto svojeg stanovništva koje odlazi u inozemstvo,” kazao je Sever. Naglasio je kako projekcije govore da ćemo za deset godina “izgubiti jednu trećinu učenika u našim školama.”
“To znači kako ćemo se mi za deset godina snažno odreći svoje budućnosti,” upozorio je Sever.
Podsjetio je kako je pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća iz Hrvatske privremeno odlazio u inozemstvo jedan član obitelji i slao novce obitelji u Hrvatsku, ali sada odlaze cijele obitelji bez namjere da se vrate. “Prema najnovijim podatcima broj dostava u Hrvatsku iz inozemstva u 2016. godini više je nego prepolovljen u odnosu na 2015. godinu, jer naši ljudi, koji su u inozemstvu nemaju kome slati, pošto su sve češće cijele obitelji otišle iz Hrvaste,” kazao je Sever.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel je istaknuo kako se u Hrvatskom parlamentu stranke “bave same sobom i ne pokreću inicijative u korist radnika.”
“Za nedjelju kao slobodan dan moramo mijenjati vlastitu kulturu jer u Hrvatskoj vlada profit i tomu se moramo suprotiviti,” poručio je Novosel.
Andreas Luttmer-Bensmann iz njemačkoga Katoličkog radničkog pokreta istaknuo je kako na temelju iskustva iz svoje zemlje želi dobronamjerno preporučati Hrvatskoj da se problem iseljavanja može riješiti boljim plaćama.
Po njegovim riječima, situacija u Hrvatskoj je takva da će trebati uložiti mnogo napora da bi se zaštitila nedjelja kao neradni dan. “Nedjelja je dar s neba, to je dan kada trebamo biti s obitelji, prijateljima, baviti se sportom ili hobijem te biti s Bogom i prakticirati religiju,” poručio je Luttmer-Bensman.
Markus Bluimel iz austrijske Katoličke socijalne akademije je izvijestio kako su sve kršćanske crkve koje djeluju u toj zemlju uključene u Austrijski savez za nedjelju, a u taj su savez također uključene i sve komore koje zastupaju zaposlenike. Objasnio je kako je nedjelja kao neradna dan u Austriji zakonom regulirana, a to znači kako svaki radnik “ima 52 dana u godini za obitelj i bolji život.” Dodao je kako u Austriji po zakonu nedjeljom mogu raditi trgovine samo u iznimnim slučajevima i u turističkim zonama.
> Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?
Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkoga sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji veliko nepovjerenje u institucije što je također problem za razvoj zemlje. “Institucije u Hrvatskoj konstituirane u totalitarnom komunističkom režimu nisu se transformirale i žive svoje postjugoslavensko jugoslavenstvo, a građani nemaju povjerenja u njih i to je velika zapreka razvoju,” smatra Črpić.
Snježana Brajinović iz Radničke komore u Beču je istaknula kako je problem u Hrvatskoj što radnici koji i nedjeljom rade u trgovinama nisku zaštićeni Kolektivnim ugovorom o radu, dok je u Austriji čak 98 posto svih radnika “pokriveno Kolektivnim ugovorom radu.”
“U Hrvatskoj se vodi antiobiteljska politika,” kazala je ona.
Tijekom višesatnoga Inicijativnog skupa za osnivanje Hrvatskog savez za nedjelju prikazan je i dokumentarni film “Sedmi dan.”
> Svjedočanstvo: ‘Zbog radnih nedjelja, znala sam raditi i po pola godine bez slobodnog dana’
Podsjetimo, Udruga U ime obitelji u ožujku je predala Saboru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
“U ovom je trenutku zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, upozorila je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.
Prijedlog U ime obitelji smjera kvalitetnijem uređenju dva zakonska instituta – instituta tjednog odmora te instituta prava na povećanu plaću za rad nedjeljom, kako bi sami radnici dobili pravo izbora hoće li ili neće raditi nedjeljom te da, ako hoće, imaju minimalno 50 posto veću naknadu za rad nedjeljom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
