Na predstojećim izborima za župana Splitsko-dalmatinske županije zakazanim za 18. svibnja 2025. za sada je pet kandidata objavilo službenu kandidaturu: Nezavisna Ivana Ninčević-Lesandrić koju podržava Centar Ivice Puljka, Blaženko Boban (HDZ), Ante Kujundžić (Most), Rajko Ostojić (SDP) i Martina Nimac Kalcina (HGS).
Desnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji na izbore izlazi složna – DOMiNO je dao podršku Mostovom kandidatu Anti Kujundžiću, čime su dodatno konsolidirali snage uoči nadolazeće utrke za župana. Ljevica, s druge strane, ponovno pokazuje svoju kroničnu nesposobnost dogovora. Iako se SDP-u otvoreno sugeriralo da stane iza nezavisne Ivane Ninčević Lesandrić, koju podržava i stranka Centar, stranka ostaje prikovana za potrošene kadrove i nefunkcionalne interne dogme, kao da je spremna radije tonuti sa starim strukturama nego priznati da ih birači više ne vide kao ozbiljnu alternativu.
U kontekstu sve jasnijeg grupiranja snaga oko stranke Most i DOMiNO, koji čine najozbiljniju oporbu aktualnom županu Blaženku Bobanu, ostaje neizvjesno tko bi mu uopće mogao predstavljati stvarnu konkurenciju. Fragmentirana ljevica, bez vizije i jedinstva, zasad ne pokazuje da ima ozbiljan odgovor.
>Petrov i Radić složni: Suradnja na lokalnim izborima test je za nacionalno okrupnjavanje desnice
Ivana Ninčević-Lesandrić
Prva je kandidaturu za splitsko – dalmatinsku županicu objavila nekadašnja članica stranke Centar Ivice Puljka, a danas nezavisna Ivana Ninčević-Lesandrić. Kandidatkinja je promjena s lijevo-liberalnim svjetonazorom, naglaskom na socijalnu pravdu i ekološke teme. Podržali su je Centar i Nezavisna lista mladih.
Njezin program fokusiran je na transparentno upravljanje, modernizaciju administracije, uključivanje građana u donošenje odluka te demografske mjere i ravnomjeran razvoj cijele županije, uključujući otoke i zaleđe.
Prema anketi Pravnog fakulteta u Splitu, objavljenoj u više medija, Ninčević Lesandrić trenutno uživa potporu 18,2% birača u Splitu. Njezina kandidatura dolazi unatoč aferi vezanoj uz bespravnu gradnju povezanu s njezinom obitelji.
Kontroverza oko kuće obitelji Ivane Ninčević Lesandrić u Katumima kod Omiša odnosi se na vilu s bazenom koju je njezin suprug izgradio bez građevinske dozvole između 2017. i 2020. godine. Iako je 2021. izdana lokacijska dozvola, građevinska dozvola nikad nije zatražena. Kuća se unatoč tome iznajmljuje turistima, a Ivana Ninčević Lesandrić tvrdi da je sve legalno zahvaljujući privremenom rješenju za ugostiteljske usluge, koje nadležne institucije sada žele ukinuti.
DORH je pokrenuo istragu, a ona sve vidi kao politički napad uoči izbora. U tijeku je postupak uknjižbe parcela, nakon kojeg bi se mogla ishoditi dozvola, no do tada kuća ostaje predmet spora.
>Tko može spriječiti Puljka da bude prvi gradonačelnik s dva uzastopna mandata?
Ante Kujundžić (Most)
Most u utrku za župana šalje saborskog zastupnika Antu Kujundžića. Njegovu kandidaturu podržala je stranka Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) s kojom je Most formirao koaliciju za predstojeće izbore. Predsjednik županijskog ogranka Domina, Ante Lozo, istaknuo je kako Kujundžić najbolje predstavlja ideje i vrijednosti njihove stranke.
>DOMiNO: Ante Kujundžić (Most) najbolje predstavlja naše vrijednosti
Kujundžić je inače diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i otac je troje posvojene djece. U svojim javnim nastupima kao saborski zastupnik nastojao je potaknuti promjene koje će olakšati život običnim ljudima – bilo kroz reformu sustava posvojenja, bolju potporu obiteljima, ili kroz transparentnije i učinkovitije javno upravljanje.
Kao dio svoje kampanje, Kujundžić koristi slogan “Dalmacija, uvik svoja, zauvik prkosna”, naglašavajući potrebu za promjenom i stvaranjem županije koja će biti mjesto prilika i rješenja za sve stanovnike. U svom programu ističe konkretne mjere za racionalizaciju županijske administracije i borbu protiv političke trgovine i klijentelizma. Osvrće se i na problem političkog zapošljavanja, navodeći da dok mladi odlaze, županijske urede i državne tvrtke popunjavaju stranački kadrovi.
U svom programu, Kujundžić se zalaže za ravnomjeran razvoj svih dijelova županije, uključujući otoke i Dalmatinsku zagoru, koje smatra zapostavljenima. Ističe potrebu za sustavom koji ne ovisi o vezama i poznanstvima, već koji pruža prilike za sve građane.
>Kujundžić za Narod.hr: Mjeru roditelj odgojitelj treba uvesti na području cijele Hrvatske
Blaženko Boban (HDZ)
Aktualni župan i kandidat HDZ-a, Blaženko Boban (HDZ) ide po svoj treći mandat. HDZ je jednoglasno potvrdio njegovu kandidaturu, uz zamjenike Stipu Čogelju i Antu Šošića. Boban svoju kampanju temelji na kontinuitetu, regionalnom razvoju i daljnjoj modernizaciji županijskih struktura.
Za vrijeme svoja dva mandata zaslužan je za nekoliko infrastrukturnih i razvojnih projekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji su omogućeni putem EU fondova. Među njegovim zaslugama je modernizacija prometne infrastrukture uključujući projekte obnove i proširenja regionalnih cesta, mostova i prometnih čvorišta.
Doprinio je razvoju otoka, kroz projekte koji uključuju obnovu lučkih objekata, revitalizaciju starih objekata i poboljšanje vodovodnih i kanalizacijskih sustava. Kroz financiranje iz EU fondova, Boban je omogućio i obnovu kulturne baštine te unapređenje turističke infrastrukture. Osigurao je sredstva za modernizaciju obrazovnih institucija te podržao projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.
Ranko Ostojić (SDP)
Unatoč prethodnim neuspjesima na izborima, po drugi put u utrku za župana ide bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić (SDP). Županijski odbor SDP-a izabrao je Ostojića za kandidata unatoč prijedlozima da se podrži Ivana Ninčević-Lesandrić. U prethodnoj kandidaturi za župana 2021. godine, Ostojić je osvojio drugo mjesto s 57.682 glasa, dok je pobjednik, Blaženko Boban iz HDZ-a, osvojio 88.569 glasova.
U svom programu ističe konkretne mjere usmjerene na modernizaciju uprave, transparentnost i ravnomjerni razvoj. Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na racionalizaciju županijskog proračuna, pri čemu je Ostojić kritizirao činjenicu da 72% proračuna odlazi na plaće, bez značajnih ulaganja u razvojne projekte.
U skladu s nacionalnim programom SDP-a, Ostojić se zalaže za smanjenje broja županija i optimizaciju lokalne samouprave kako bi se postigla veća efikasnost i smanjili troškovi. Također, predlaže uvođenje obveze objave podataka o financijama jedinica lokalne samouprave kako bi se osigurala transparentnost u trošenju javnih sredstava. Njegov program i političko iskustvo bit će ključni faktori u nadolazećoj izbornoj utrci.
>SDP po tko zna koji put ‘u vatru’ šalje isluženog Ranka Ostojića
Martina Nimac-Kalcina (HGS)
Hrvatska građanska stranka (HGS) Željka Keruma kao svoju kandidatkinju za županicu predstavila je Martinu Nimac-Kalcinu.
Njezin politički angažman usmjeren je na održivi razvoj, podršku malim poduzetnicima i očuvanje kulturne baštine, s naglaskom na praktične i konkretne projekte.
U svom političkom programu, Nimac-Kalcina predlaže osnivanje Centra za odgovorni i održivi razvoj destinacije, koji bi služio kao podrška malim poduzetnicima, OPG-ovima i udrugama. A promicao bi i održivi turizam kroz edukaciju, savjetovanje i promociju lokalnih proizvoda .
Nimac-Kalcina ističe da se u politiku uključila iz osobnih interesa, želeći unaprijediti infrastrukturu, zaštitu okoliša i kvalitetu života građana, posebno u kontekstu turizma.
>Torcida zbog JNA poručila Puljku: Takvim pokušajima, kao ni ćirilici, u Splitu nema mjesta
U utrku bi mogli ući još kandidati DP-a i Tomislava Jonjića
Za predstojeće lokalne izbore u svibnju 2025. godine, Domovinski pokret još nije službeno objavio kandidata za župana Splitsko-dalmatinske županije.
Iako svoju kandidaturu još nije službeno objavio, kao kandidat za župana na ”Nezavisnoj listi Tomislava Jonjića” spominje se Mirko Čondić. Čondić je dragovoljac elitne 4. brigade HV-a, pukovnik Hrvatske vojske u mirovini, 100-postotni invalid Domovinskog rata, nekadašnji član HSP-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.