Sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski privukla je pozornost s obzirom da već četiri mjeseca nije primila plaću jer ne želi imati bankovni račun.
Jednostavno ne želi plaćati banci naknade za račun, koje nisu male, te na tomu inzistira prije svega radi poštivanja jednog od temeljnih načela pravnog poretka i zakonitosti prema kojem podzakonski propis ne može izmijeniti zakon, navodi Večernji list.
Plaću je primala na ruke, ali to joj je sada onemogućeno
Plaću je neko vrijeme primala na ruke, ali je 2013. godine tadašnji ministar financija Slavko Linić Pravilnikom o porezu na dohodak odredio da je isplata plaće moguća jedino na bankovni račun. Nakon toga tri mjeseca nije primila plaću pa je u listopadu 2013. u znak prosvjeda na jedan dan obustavila rad.
Protiv nje je čak pokrenut i stegovni postupak. Tada je dala da joj se plaća isplaćuje na majčin račun, ali nakon 14 isplaćenih plaća sud je poslao upit Poreznoj upravi je li to ispravan način isplate. Odgovor su dobili devet dana nakon što je ministar Boris Lalovac izmijenio Pravilnik o porezu na dohodak tako što je propisao da se plaća može isplatiti samo na osobni račun.
Zakon o porezu na dohodak omogućuje da se plaća isplaćuje “na žiroračun kod banke, a iznimno i na ostale račune sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način”, tako da omogućuje i isplatu u gotovini. Ministar financija, prema zakonu, može propisati proceduru, ali ne i popis primanja za koja je dopuštena isplata u gotovini.
Općinski građanski sud, navodi Večernji list, tvrdi da zakonom nije predviđena iznimka od isplate plaće na bankovni račun, a Pravilnikom o porezu na dohodak propisana je isplata na tekući račun. Plaće sutkinje Zagrajski trenutno su na računu suda.
Ona je pisala predsjednici države, klubovima zastupnika u Saboru, predsjednicima Vlade, Vrhovnog suda, Državnog sudbenog vijeća i glavnom državnom odvjetniku.
Traži da joj se u skladu sa zakonom plaća isplati “u gotovom novcu na propisan način”. Kad je pravilnik u suprotnosti sa zakonom, treba primijeniti zakon – u ovom slučaju pravilnik je u suprotnosti i sa Zakonom o obveznim odnosima prema kojem svatko dragovoljno stupa i izlazi iz ugovornih odnosa.
Sutkinja je u pravu, a kada se pogleda koliko banke uzimaju novca godišnje svojim korisnicima, još je jasnije zašto bi poslodavci trebali plaće isplaćivati na ruke.
Čim zatražite otvaranje računa u bankama već ostajete bez 20-ak kuna jer izrada debitne kartice (Maestro ili Visa), košta. Tada počinjete s plaćanjem članarine, to je ono što banke zovu vođenje računa. To će vas godišnje koštati stotinjak kuna.
Koliko novca vam banke uzimaju?
Naknada u PBZ-u za vođenje tekućeg računa je od 5 do 7 kuna mjesečno, znači 60 do 84 kune godišnje. Erste naplaćuje naknadu 9 kuna mjesečno, osim ako se ne koristite još neke usluge, onda cijena pada, ali zapravo raste jer plaćate i druge usluge. U Splitskoj banci je cijena ista, kao i HPB-u, te ZABA-i. Na godišnjoj razini to je 108 kuna. Naknada u Hypo banci je najskuplja, oko 12 kuna mjesečno, znači 144 kune godišnje.
Osim toga banke nude i različite pakete vezane uz tekući račun koji iz džepa izbiju i 1000 kuna godišnje, u nekim slučajevima i više. PBZ nema paketa, osim za studente. Erste banka nudi pakete cijene 65-95 kuna mjesečno, ovisno o tome što oni uključuju. U Splitskoj banci paketi se kreću 35-99 kuna mjesečno, u HPB-u 33-66 kuna mjesečno. ZABA ima lepeze čija je cijena 20-80 kuna, a postoje i paketi koji se kreću do 150 kuna mjesečno. Paketi koje nudi Hypo banka su cijene od 23-65 kuna mjesečno.
Ako uključite više usluga viša je i cijena – pravilo je to koje vrijedi u svim bankama.
Naveli smo samo usluge vođenja tekućeg računa i pakete, ali računajte na to da ako želite više usluga, morat ćete platiti puno više nego što je 60 kuna kao najmanja svota ili 144 kune kao najveća.
Zašto bi poslodavac uopće morao isplaćivati plaću na račun banaka koje to skupo naplaćuju, a ne radniku na ruke, ako tako stoji u Zakonu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
