Državna matura i upisi na fakultete: Novi izazovi koji čekaju naše maturante

Maturantima u Hrvatskoj ovaj tjedan je završila škola. I dok su se norijadom oprostili od srednjoškolski dana, prava borba ih tek čeka. Pred njima je stresno razdoblje državne mature i upisa na fakultete. Rok za odabir ili izmjenu studijskih smjerova traje sve do 18. srpnja, osim ako sama sastavnica drugačije ne propisuje, zbog prijemnog ispita ili nekog sličnog razloga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji provodi ispite državne mature, objavio je da se ukupno se na državnu maturu šk. godina 2015./2016. prijavilo 39.254 pristupnika. Iz gimnazija se prijavilo 13.247 učenika, a iz strukovnih škola – 19.557 učenika.

Državna matura započinje 6. lipnja ispitima iz biologije i vjeronauka, a završava 27. lipnja ispitom iz glazbene umjetnosti. Objava rezultata je 13. srpnja, a rok za prigovore 15. srpnja. Cijeli kalendar državne mature za ovu školsku godinu pogledajte ovdje.

Rezultati analize državne mature 2014./2015. koju je prošle godine proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja istaknuo je da hrvatski srednjoškolci kao izborne predmete na maturi najviše biraju fiziku, politiku, gospodarstvo i biologiju, dok su gimnazijalci mnogostruko bolji od strukovnjaka u praktički svim predmetima, kako obaveznim, tako i izbornim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je da najviše odličnih ocjena u postotku maturanti dobivaju upravo iz popularnijih predmeta: fizike, biologije i psihologije – oko 10 posto.

Državna matura provodi se polaganjem ispita državne mature, odnosno polaganjem ispita obveznog i izbornog dijela. Ispiti obveznog dijela su iz općeobrazovnih nastavnih predmeta: hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika.

Međutim, većini fakulteta neki od tih predmeta uopće nisu važni za studiranje. Zato mnogi od njih traže da se uz tri obavezna položi još barem jedan izborni predmet, a neki su čak uz sve to zadržali i svoje prijemne ispite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je objavljeno na stranicama samih fakulteta, prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu zakazan je za 7. srpnja 2016., dok će se na Pravnom fakultetu u Zagrebu pisati 30. lipnja. Od 28. lipnja do 2. srpnja održat će se prijemni ispiti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dodatna provjera znanja, vještina i sposobnosti na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu održat će se 28. lipnja 2016. godine. Provjera posebnih sposobnosti na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu bit će 4., 5., 6. i 7. srpnja 2016.

Postupak provjere posebnih sposobnosti na Grafičkom fakultetu u Zagrebu odvijat će se 4. i 5. srpnja.

Za Tekstilno-tehnološki fakultet provjera posebnih sposobnosti na smjerovima za koje je propisano provodit će se 2. srpnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Provjera posebnih sposobnosti na Stomatološkom fakultetu vršit će se 30. lipnja i 1. srpnja 2016., prema rasporedu koji će biti objavljen na mrežnim stranicama ove sastavnice.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet provodit će posebnu provjeru od 27. lipnja do 1. srpnja 2016.

Test apstraktnoga mišljenja na Hrvatskim studijima u Zagrebu održat će se 1. srpnja 2016.

Fakultete u Hrvatskoj upisuje i završava više žena

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na visoka učilišta u Hrvatskoj u zimskom semestru 2014./2015. upisalo se 157.827 studenata, a među njima je bilo više od pola studentica (56,4 %) ili njih 89.025, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

I dalje se nastavlja trend da fakultete upisuje veći broj studentica, a poznato je i da diplomira više žena nego muškaraca.

Na fakultete je lani bilo upisano ukupno 79,3 % studenta, na veleučilišta njih 14,7 %, na visoke škole 4,7 %, i na umjetničke akademije tek njih 1,3 %. Na redoviti studij upisano je 71,9 % studenata, a na izvanredni 28,1 %, piše Vecernji.hr

Koji su fakulteti najtraženiji po željama i po ocjenama?

Podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju da, unatoč preporukama i informacijama o potrebama tržišta, pa čak i stimulacijama za STEM studije (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika), u Hrvatskoj još uvijek podjednaki broj mladih studira na humanističkim i društvenim programima kao i u područjima STEM-a. Samo društvene fakultete pohađa oko 94 tisuće studenata od ukupnog broja koji se kreće oko 185 tisuća.

Stručnjaci ipak bilježe da se ovaj trend polako mijenja u korist STEM-a, osobito ICT-ja te medicinskih i biomedicinskih studija.

Podaci AZVO-a pokazuju da među učenicima najbrže raste popularnost zdravstvenih studija i ICT-ja.

Kako piše T portal, najbolji srednjoškolci s prosjekom od 4,81 upisuju Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na drugom mjestu je Stomatološki s prosjekom 4,76, a na trećem Medicinski fakultet u Zagrebu sa 4,73. Slijede Kemijsko tehnološki fakultet sa 4,71 i Medicinski fakultet u Splitu sa 4,69.

Prošlogodišnja sporna situacija s ispitom iz engleskog jezika

Podsjećamo, prošle godine se dogodila sporna situacija s ispitom iz engleskog jezika, jer je jedna od tema eseja ispita A razine objavljena noć uoči pisanja tog ispita, 19. lipnja, na jednom internetskom portalu, zbog čega je policija pokrenula kriminalističku istragu.

Također, samo osam sati prije polaganja, odgođen je 17. lipnja prošle godine ispit iz državne mature iz hrvatskog jezika. Odgođeno je pisanje eseja, dakle, dio ispita u kojemu se ispituje pismeno izražavanje učenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.