Na današnji dan 1893. umro je Đuro Pilar hrvatski geolog, sveučilišni profesor i prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu. Obitelj Pilar je starinom iz Češke, odakle su došli po nekim naznakama iz Španjolske, a naselili su se u Bordu na Savi. On je i otac povjesničara Ive Pilara, velikog hrvatskog domoljuba, koji je 1917. napisao kapitalno djelo „Južnoslavensko pitanje“ koje je bilo toliki trn u oku da ga su zbog toga velikosrbi proganjali, a na kraju i ubili u Zagrebu.
Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: geolog, univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje. No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća. Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama. Počinje s atrakcijom, govori o plinovitom stanju nebeskih tjelesa i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, satelit) te razmatra razvoj Sunčevog sustava i same Zemlje.
Zagrebački prijatelji nagovorili su Đuru Pilara, mladog i sposobnog znanstvenika da se poglavito posveti geologiji kako bi mogao pomoći razvoju moderne hrvatske geologije. On je ovaj zadatak prihvatio i cijeli život posvetio tom cilju. Vratio se u Zagreb, u dobi od 24 godine i 29. srpnja 1870. imenovan je upraviteljem Mineraloško – geološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, a 1875. i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu.
Godine 1886., nedugo nakon početka djelovanja Hrvatskoga naravoslovnog društva , Đuro Pilar započinje predavati astronomiju. Iako nije bila primarna znanost kojom se bavio, zadužio je astronomiju u Hrvatskoj s dvije stvari. Godine 1890. kao zadnje djelo objavio je Geografijske koordinate ili položaji glavnijih točaka Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i djelomice susjednih zemalja, imenito Bosne i Hercegovine, Istre, Kranjske itd. na temelju nove specijalne karte Austro-ugarske monarhije u mjerilu 1 : 75.000, s preko 6000 mjesta. Druga stvar indikativna za svezu Đure Pilara i astronomije, su riječi objavljene u predgovoru toga Pilarovog djela, kojima izražava želju da se “čim prije popuni na našoj univerzi stolica astronomije i osnuje astronomički opservatorij”. Deset godina nakon njegove smrti, jedna se njegova želja ostvarila: hrvatski narod je u Zagrebu dobio astronomski opservatorij – Zvjezdarnicu Hrvatskoga prirodoslovnog društva na Popovu tornju.
