Dubravka Ugrešić i ‘glorificiranje fašizma u Hrvatskoj’: Što hrvatske institucije financiraju u inozemstvu?

Foto: snimka zaslona

Grad Zagreb je financirao i bio pokrovitelj, a Hrvatsko veleposlanstvo u Rimu promicalo, predstavljanje knjige gđe. Dubravke Ugrešić, 21.03. 2016. u Rimu, koja je jučer (22.10.2017.) u emisiji EstOvest na talijanskoj državnoj televiziji Rai3 ,koju redovito prati nekoliko milijuna gledatelja, dala jedan intervju u kojem je predstavljena kao najpoznatija hrvatska književnica u svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Video intervjua pogledajte ovdje: http://www.rai.it/dl/RaiTV/programmi/media/ContentItem-c828ea61-6d0f-4828-96d9-8aa80b26fdb6.html

Naslov njezina intervjua je “Književnost u egzilu”, a započinje navodima kako je ista bila prisiljena na politički egzil jer više nije mogla trpjeti pritisak kulture laži i mržnje, nacionalizam i autoritarizam čije temelje je postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Govori o novom valu iseljevanja iz Hrvatske i predstavlja mlade hrvatske iseljenike kao većinom neobrazovane i apsolutno nezainteresirane za zbivanja u svijetu, a koji odlaze znajući da će biti izrabljivani i da će raditi na crno, ali koji u “domovini nemaju alternative”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dalje se navodi kako je politička debata u Hrvatskoj strašno uvjetovana nacionalizmom te da u Hrvatskoj jača uteg ekstremne desnice, a da je riječ o premaloj zemlji kako bi se tim pitanjima bavio netko izvana. Svrstava nas u Guinessovu knjigu rekorda po veličini svastike iscrtane na Poljudu, a spominje i ploču HOS-a u Jasenovcu navodeći kako je na njoj ispisan fašistički pozdrav koji još uvijek nije uklonjen.

Dubravka Ugrešić navodi kako se u Hrvatskoj javno glorificira fašizam te da se to ponavlja od kada je Hrvatska neovisna. “Plod takve politike su mladi Hrvati koji danas ne znaju razlikovati Mickey Mousa od Hitlera i za koje je sve isto”, kaže. Po njoj i lijeve i desne Vlade, a posebno predsjednica Kolinda Grabar Kitarović podržavaju ove procese umanjujući navedena događanja. Gđa. Ugrešić navodi da se ta događanja ogledaju u smišljenom kulturnom planu i programu koji se u Hrvatskoj provodi godinama.

Ugrešić je inače bila članica Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (kratica: UJDI).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bila je to politička organizacija u bivšoj Jugoslaviji neposredno prije njenog raspada. Osnovana u proljeće 1989. u Zagrebu, čiji su se pristalice zalagali za jedinstvenu socijalističku Jugoslaviju i protivili se stvaranju suverene republike Hrvatske. Predsjednici su bili najprije Branko Horvat, a nakon njega Nebojša Popov. Direktor je bio Žarko Puhovski. Ostali članovi UJDI-odbora bili su Bogdan Bogdanović (autor Kamenog cvijeta u Jasenovcu), Milan Kangrga, Lev Kreft, Shkëlzen Maliqi, Vesna Pešić, Koča Popović (general pukovnik JNA), Milorad Pupovac, Ljubiša Ristić, Božidar Gajo Sekulić, Rudi Supek, SANU akademik Ljubomir Tadić, Dubravka Ugrešić, Predrag Vranicki i politolog Nenad Zakošek.

Podsjetimo, U ime obitelji upozorila je na njezin naslov koji je bio uvršten na popis lektire za hrvatski jezik predloženih novim predmetnim kurikulom, a koji nije prikladan za djecu i mlade. Više pročitajte ovdje: Novi kurikul: Pročitajte neprikladne ulomke knjiga koje su namijenjene osnovnoškolcima i srednjoškolcima! 

Ugrešić je o istoj temi govorila u intervjuu za Novosti, pod naslovom “Dubravka Ugrešić: Hrvatska po modelu NDH”. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.