Afera “mailovi” ministrice gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, Martine Dalić, po automatizmu je povukla usporedbe s aferom privatnih e-poruka Hillary Clinton, koja je tada bila američka “državna tajnica”, što je ekvivalent ministra vanjskih poslova u Hrvatskoj i drugim zemljama.
> Zašto je Martina Dalić s privatne e-adrese dogovarala službene poslove?
No te su usporedbe su paušalne – prekršaj Martine Dalić je puno veći nego Hillary Clinton. Clintonova je naime koristila privatni, nezaštićeni server e-pošte preko kojeg je slala poruke za koje je kasnije istragom ustanovljeno da velik broj njih sadrži klasificirane informacije, a dio njih i državne tajne pa čak i strogo čuvane državne tajne.
E-poruke Hillary Clinton – kršenje propisa o tajnosti dokumenata
Više od 100 e-poruka sadržavalo je povjerljive informacije (ali nisu imale klasifikacijske oznake) u trenutku slanja, a čak 2093 poruka koje nisu označene kao klasificirane, retroaktivno su klasificirane kao “povjerljive”. Izborna analiza medijskog pokrivanja tijekom predsjedničke kampanje 2016. pokazala je da je e-prepiska Clintonove dobila najveću pokrivenost od svih tema, i snažno pridonijela gubitku izbora Hillary Clinton.
> Hillary Clinton: objavljeno 300 mailova koje je sa privatne adrese slala o službenim pitanjima
Neki stručnjaci, dužnosnici i članovi Kongresa tvrdili su da je prekršila protokole i postupke State Departmenta, kao i savezne zakone i propise koji reguliraju evidenciju. Istraga FBI-ja identificirala je među ostalim 22 e-poruke koje su sadržavale poruke koje se smatraju “vrhunskom tajnom”. Nijedna od njih nije imala klasifikacijske oznake.
Comeyeva istraga
U srpnju 2016., direktor FBI-ja Comey je priopćio kako je istraga FBI-a zaključila da je Hillary Clinton bila “iznimno nemarna” ali je preporučio da se protiv nje ne podnese nikakva optužnica. No 28. listopada 2016., samo nekoliko dana prije izbora za 2016., Comey je obavijestio Kongres da je FBI počeo istraživati novootkrivene e-poruke koje bi mogle biti relevantne za slučaj. Dana 6. studenog, Comey je pak obavijestio Kongres da FBI nije promijenio svoj zaključak, donesen u srpnju, u vezi s e-porukama Hillary Clinton. Dodatne kontroverzije izazvala je činjenica da Hillary nije dala na uvid čak 31.000 e-poruka sa svog privatnog servera, rekavši da se radi o “privatnim porukama”: Brojni su tada pitali, bi li Nixon ostao predsjednikom da je odbio dati na uvid svoju “privatnu” konverzaciju koja je dokazala da je znao (iako nije odobrio niti naredio) što se dogodilo u slučaju Watergate, odnosno da je mogao pobrisati vrpce kao što je Clinton pobrisala “privatne” poruke s privatnog servera e-pošte. Kontroverzija oko 31.000 poruka traje i dalje.
S druge strane, Martina Dalić je privatnom, nezaštićenom e-poštom komunicirala s direktorima i vlasnicima fondova i savjetničkih kuća koje je htjela uključiti u izradu Lex Agrokora. To samo po sebi nije tako sporno – ona nije prekršila propise o državnoj tajni, ali je, tvrde upućeni izvori, moguće da je prekršila mnoštvo drugih zakona.
Martina Dalić i nezakonito pogodovanje
Ona je naime u izradu zakona uključila ljude, između ostalog Ramljaka i njegov Texo management, koji će kasnije od zakona izvući i najveću korist, odnosno ljude za koje se pretpostavlja da je “za njih pisan zakon”. Ona tvrdi da je Most tražio da uključi stručnjake, no iz Mosta poručuju da joj nisu rekli da uključi te stručnjake koji će kasnije sudjelovati i u podjeli plijena.
Odnosno, postavlja se pitanje jesu li ljudi koji su sudjelovali u izradi zakona smjeli kasnije sudjelovati u radu izvanredne uprave bilo kao menadžeri, bilo kao dobro plaćeni savjetnici. A to nije jedino pitanje koje se postavlja.
Naime, kao glavna savjetnička kuća je od Ramljaka i skupine oko njega odabran “Alix partners”, a oni su kao “podizvođače” uzeli Ramljakovu dotadašnju tvrtku “Texo management” čime su svi dobro zaradili. Stvar je da Ramljak nije izravno angažirao svoju bivšu tvrtku nego preko vanjske firme koju je on odabrao, tako da na prvi pogled sve djeluje legitimno i legalno.
Texo je zaradio 12,5 milijuna kuna, a savjetnici ukupno gotovo 300 milijuna kuna, a tu je i zarada uprave i ostalih sudionika s kojom se sve bliži iznosu od pola milijarde.
Isto tako jasno je da je grupa koja je radila na zakon sve radila kako bi primorala Todorića da potpiše predaju Agrokora njima, i da otjera Alvareza kao predstavnika banaka koje su u tom trenutku bile pravi vlasnici Agrokora, obzirom na iznos dugova koja je bila veća od vrijednosti kompanije.
Sumnja na počinjenje kaznenih djela
Što se Martine Dalić tiče, DORH svakako treba ustvrditi je li slanjem tih e-poruka počinila kazneno djelo zloporabe povjerenja (članak 240 KZ-a) time što je povjerljive podatke s Vlade proslijedila skupini menadžera, kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (članak 246. KZ-a), i naročito kazneno djelo zlouporabe povlaštenih informacija (članak 259. KZ-a) koji kaže da će se kazniti kaznom zatvora do tri godine onaj tko neovlašteno otkrije, priopći, preda ili na drugi način učini dostupnom povlaštenu informaciju drugoj osobi, kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti (članak 291. KZ-a) gdje se navodi: “Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, te kazneno djelo nezakonitog pogodovanja (članak 292. KZ-a) koje glasi: “Službena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogoduje jednom od gospodarskih subjekata prilagođavanjem uvjeta javne nabave … kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.
Također nejasno je ostalo kako su te e-poruke ostale neprimijećene, kad je 5. listopada prošle godine SOA, kako je priopćila HINA, pretresla svu e-poštu Martine Dalić i nije našla ništa sporno.
Podsjetimo: “Po zahtjevu predsjednika Vlade nadležna državna tijela zadužena za zaštitu sigurnosti informacijskih sustava, među kojima je bila i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), pregledala su sve službene poslužitelje i službene korisničke račune potpredsjednice Vlade, osobne komunikacijske uređaje s privatnom e-mail korespondencijom potpredsjednice Vlade te dostupnu komunikaciju na stranim davateljima e-mail usluga“, odgovorila je SOA tada na upit Nove TV, što je prenijela HINA.
Sve u svemu, ovo je krajnje ozbiljna stvar i krajnje je neozbiljno od Plenkovića da se pravi da je sve u redu i da nikakve afere nema, te da je sve bilo po zakonu. To tek treba utvrditi, a prvi korak mora biti pokretanje istrage.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
