Sve više ekonomskih stručnjaka upozorava na moguću krizu u svjetskom gospodarstvu, na usporavanje je upozorio nedavno i MMF. Neki stručnjaci su katastrofični pa zazivaju i ponavljanje krize iz 2008. godine, a poznato je i kako živimo u globaliziranom svijetu pa se krize prelijevaju.
Je li pred nama recesija, kolikih razmjera bi ona mogla biti i trebaju li se brinuti hrvatski građani u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
“Hrvatsko gospodarstvo usporava. Kad gledamo projekcije to je još uvijek u decimalama, barem u predviđanjima. No to je značajnim dijelom refleks ukupnih očekivanja na globalnoj sceni. Usporava kinesko gospodarstvo, a kad ono uspori pada izvoz iz Njemačke. Tada pada i veliki unos u Njemačku iz Češke, Mađarske Poljske i Slovačke, koje svoje proizvode na svjetsko tržište plasiraju preko Njemačke. To je jedan pravac”, objasnio je Vedriš.
“Drugi pravac je, možda je manje zapaženo, da je krajem prošle godine završio program Europske središnje banke. Nema više monetarne relaksacije kojom su se upumpavale enormne velike količine likvidnosti i ta likvidnost je omogućavala i poticala gospodarski rast. To je jedan lanac u kojem sudjeluje i Hrvatska, ne u dovoljnoj mjeri jer bi za to moralii mati veću proizvodnju i veći izvoz. To je i odgovor na pitanje zašto se naša stopa rasta korigira na niže, ali ne toliko kao u zemljama koje su znatno više prisutne u međunarodnoj podjeli rada. Ako ste niže kad padate manji je prostor za pad”, slikovito je objasnio Vedriš.
Što se događa u Italiji? Kako je došla u takvu recesiju i kako bi to moglo utjecati na nas?
“Političke implikacije se prenose na ekonomski teren. Usporavanje rasta u Kini dobrim dijelom je vezano uz trgovinski rad SAD-a i Kine. U Italiji unutrašnjopolitički konflikt koji oduzima snagu i energiju i dobar dio ekonomskih aktivnosti traje već neko duže vrijeme. I struktura talijanske ekonomije je takva da je to roba široke potrošnje koja je prva došla na udar sa preseljenjem radih mjesta u Kinu – tekstil, odjeća, namještaj, niz artikala koji su bili tradicionalno talijanski. Čak i dio talijanskih proizvođača je otvorio svoje tvornice i dio radnih mjesta prenio na Daleki istok. Živimo u globaliziranom svijet gdje više nije kao prije. Nekad kad se nešto dogodilo ostalo je u regionalnim okvirima. Sada se to isti čas prenosi i ima utjecaj na globalnu ekonomiju, primjerice cijene nafte. Naprosto ne možete se sakriti, to su nuspojave globalizacije”, objasnio je Vedriš.
Slikovito je to objasnio s lijekom.
“Kod lijeka morate dobro paziti da nuspojave ne nadjačaju glavni pravac događanja. Globalizacija je neminovna, ona se događa ponajprije u tehnološkoj sferi. Svaki dan dobivate sve kvalitetnije tehnološke proizvode. Tehnologija neumitno ide naprijed. Ostaje naša sposobnost, sposobnost globalno, a onda sposobnost svake nacije posebno da u tim globaliziranim trendovima pronađe svoje mjesto. Kad to govorimo treba se usporediti npr. sa Slovenijom. U globaliziranim uvjetima, u uvjetima krize, koji su identični za nas i njih, njihove stope rasta, strukture ekonomije, tri-četiri puta veći izvoz po glavi stanovnika, govori da jedna mala zemlja, manja čak i od Hrvatske, može pronaći svoj put. Odgovori kako se snaći i prosperirati u globalizaciji i iskoristiti prednosti moraju se pronaći nacionalno”, smatra Vedriš.
Tu je spomenuo trenutačno aktualnu temu mesa, koje je pronađeno zaraženo u Poljskoj.
“Pravo je pitanje što napraviti da Hrvatska bude manje ovisna o uvozu prehrambenih proizvoda. Na taj način kod kuće stvarate radna mjesta i podižete razinu sigurnosti kvalitete proizvoda”, prema tome domaća zadaća.
O ekonomskim odnosima Kine i EU
“Postoji povećano obostrani interes. Kine će ekonomski prostor koji se za nju smanjuje u Americi potražiti kao kompenzaciju na ovom prostoru. Kina je svjesna da se mora globalizirati i da ne može ostati samo u bilateralnom odnosu. Naravno da će i Europa tu tražiti svoj prostor, pogotovo kad govorimo o mogućim investicijama, ali ništa manje i o izlasku na kinesko tržište koje ima enormni potencijal. Uzmite broj ljudi koji živi u Kini, uzmite razinu njihovog BDP-a i životnog standarda. Uz Indiju i sutra Afriku to je najbrže rastuće tržište – novi odnosi u novom vremenu”, rekao je Vedriš.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
