Hrvatska neprihvaćanjem i neprovođenjem arbitražne odluke ne krši odredbe pravne stečevine Europske unije, te stoga ne vidi razlog za slovensko pokretanje bilo kakvog postupka protiv Zagreba pred Sudom EU-a, a ukoliko Slovenija to učini, Hrvatska će znati odgovoriti, istaknulo je u petak hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
> Ivo Josipović: Arbitraža je sadržavala skriveni kod u korist Slovenije
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ranije je u petak u parlamentu rekao da će Hrvatska prije ili kasnije promijeniti stajalište o toj presudi, te je kazao da njegovo ministarstvo priprema tužbu protiv Hrvatske pred europskim sudom. Najavio je kako bi Slovenija već krajem veljače mogla EU-u dostaviti prijedlog tužbe i pripadajuću dokumentaciju.
> Je li Juncker za Plenkovića i dalje simpatičan koji se voli grliti i ljubiti?
“Neprihvaćanjem arbitražne odluke, odnosno njezinim neprovođenjem iz jasnih razloga Republika Hrvatska ne krši odredbe pravne stečevine, odnosno pravo Europske unije, stoga ne vidimo ni razloga ni povoda za slovensko pokretanje bilo kakvog postupka protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije”, naglasilo je u petak za Hinu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, naglasivši da će u slučaju da se ipak pokrene neki postupak Hrvatska “znati na to odgovoriti”.
> Slovenska politika ucjena ‘od terana do Pirana’: Zaiskrilo između Petir i Vajgla
Predsjednik suda Europske unije u Luksemburgu pred kojim Slovenija najavljuje moguću tužbu protiv Hrvatske krajem prosinca za slovenski je tisak rekao da države članice EU-a mogu pred tom institucijom tužiti jedna drugu, no da to moraju učiniti sporazumno, te da su takve tužbe rijetke.
“U sporazumima postoji odredba da države članice mogu pred sudom iznositi tužbu jedne države protiv druge. One to moraju učiniti sporazumno i ako se dogovore da će s time na sud, onda to mogu učiniti”, istaknuo je tada Koen Lenaerts.
> Janša: Pahorov arbitražni sporazum bio je greška
Ministarstvo je u petak komentiralo i odluku slovenske vlade od četvrtka da donese nekoliko novih provedbenih zakona usklađenih s arbitražnom presudom o granici s Hrvatskom. Nakon redovite sjednice Cerarove vlade predložene su izmjene zakona o općinama i njihovu teritoriju, zakona o očuvanju prirode, te zakona o slovenskoj ekološkoj zoni na moru i epikontinentalnom pojasu.
> Što je isključivi gospodarski pojas i koje bi povlastice Hrvatska time dobila?
Po prijedlogu slovenske vlade, zakon o općinama trebao bi se promijeniti u onom dijelu koji se odnosi na općinu Piran kojoj su 1994. godine na zahtjev tadašnjeg parlamenta i uz suglasnost tadašnje vlade Janeza Drnovšeka “priključeni” zaseoci Mlini, Škodelin, Bužini i Škrilje na lijevoj obali Dragonje.Vlada u Ljubljani je prijedlog zakona obrazložila tumačenjem da je spomenuti teritorij s lijeve obale Dragonje odlukom arbitara “pripao” Hrvatskoj, pa se vraća pod hrvatsku nadležnost.
> Akademik Rudolf: Iza slovenskih težnji kriju se teritorijalne pretenzije
“Mlini, Škudelin, Bužin i Škrilje bili su i ostali dio Republike Hrvatske i pod nadzorom hrvatskih državnih tijela, kako prije, tako i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, a njihovi mještani bili su i jesu hrvatski stanovnici. Stoga ovaj slovenski potez nema nikakvih učinaka za stanovnike ovih naselja”, naglasilo je u petak ministarstvo.
> Tomaić: Nije istina da je Piranski zaljev pripao Sloveniji
“Ovaj slovenski zakon, donesen devedesetih godina, koji je protupravno obuhvatio dio hrvatskog područja, nije ni na koji način utjecao na državnu granicu između dviju država. Uostalom, Hrvatska je odmah po donošenju tog zakona prosvjedovala te je Slovenija ubrzo suspendirala sporne odredbe koje od tada nisu uopće bile u primjeni”, priopćilo je ministarstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
