Što je isključivi gospodarski pojas i koje bi povlastice Hrvatska time dobila?

Foto: Thinkstock

Gospodarski pojas područje je koje obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom.

Isključivi gospodarski pojas ne smije se prostirati preko 200 morskih milja od polazne crte od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. Hrvatska do danas nije proglasila isključivi gospodarski pojas, a skoro su sve sredozemne zemlje to učinile.

Kada bi se proglasio isključivi gospodarski pojas, tada bi se smanjio dio mora koji nosi naziv u pravnom statutu – otvoreno more. Dakle, svaka država koja ima izlaz na otvoreno more ima pravo da proglasi isključivi gospodarski pojas, koji je uređen Konvencijom Ujedinjenih Naroda o pravu mora.

Foto: Zonmar-en.svg: historicair 16:23, 22 April 2006 (UTC)Zonmar-hr.svg: IvanOS – Zonmar-en.svg, CC BY-SA 3.0, / Gospodarski pojas /Wikipedia.org

>Most: Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa u Sredozemlju smatra se dobrim načinom upravljanja resursima koji pridonose održivom rastu, rekli su još 2013. godine iz Eurospke komisije, a tu je mogućnost tada Kukuriku Vlada na čelu sa SDP-ovim Zoranom Milanovićem – odbila.

Takvim je pojasom Hrvatska mogla dobiti 133 milijuna eura godišnje, tj. 29,3 milijuna više nego sada – oko 222 milijuna kuna. Tada je Milanovićeva Vlada zaključila da to neće dovesti do bitnih razlika zbog postojanja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), te da su iskorištavanja rudnog i drugog bogatstva morskog dna zaštićena u okviru epikontinentalnog pojasa.

Zbog čega je važno da Hrvatska proglasi gospodarski pojas?

Zemlje Island i Norveška zbog gospodarskog pojasa odustale su od ulaska u Europsku uniju. Razlog je bio što su te zemlje cijenile što imaju, ponajviše prirodne resurse; Island ribu, a Norveška naftu i ribu.

Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo su zemlje koje imaju neki oblik zaštićene zone na moru; no najčešće se radi o isključivom gospodarskom pojasu.

Italija i Slovenija su proglasile samo ekološku komponentu. Što se tiče zajedničke ribarstvene politike zemalja članica EU, zemlje članice ne mogu braniti drugim državama (također članicama EU) da ribare u svojim gospodarskim pojasevima, ali imaju pravo kontrole i nadzora nad svim plovilima koje se nalaze u tom području.

Za Hrvatsku bi gospodarski pojas donio punu jurisdikciju – no najviše se u Hrvatskoj brinu o moru samo kad je u pitanju turistička sezona.

Europska unija savjetovala je da se proglašenjima gospodarskih pojaseva ostvaruje mogućnost kontrole i bolja uspostava pravila, te da bude što manje otvorenih dijelova mora gdje se ne zna tko koji dio nadzire.

>Mr. sc. Tatjana Tomaić: Slovenija pretendira na oko 166 km2 hrvatskoga mora

“Sadašnja slovenska pretenzija obuhvaća oko 166 km2 hrvatskoga teritorijalnoga mora, od kojega bi 46,4 km2 trebalo biti pretvoreno u međunarodne vode, a 113,4 km2 Hrvatska bi trebala pokloniti Sloveniji, uz veliki fantomski gospodarski pojas od oko 350 km2 koji je Slovenija proglasila 2005.”, upozorila je još 2016. mr. sc. Tatjana Tomaić, koautorica knjige »Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji«.

Most o isključivom gospodarskom pojasu

“Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas jer na takav način stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara”, rekao je u ponedjeljak predsjednik Mosta Božo Petrov u Splitu i objasnio niz beneficija koje bi Hrvatska zbog toga dobiti.

Predstavili su prijedlog o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru. Tim prijedlogom traže Hrvatski sabor da proglasi isključivi gospodarski pojas u svim sadržajima iz dijela V. konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine. Osim toga, žele da primjena predstavljenog režima počne godinu dana nakon uspostave gospodarskog pojasa.

Gospodarskim pojasom bi se dala i ekološka zaštita mora, arheoloških nalazišta, i zaštita eksploatacije prirodnih bogatstva.

Petrov je rekao da “dok god nemamo proglašen isključivi gospodarski pojas, nismo u mogućnosti u potpunosti nadzirati more. U trenutku kad se proglasi isključivi gospodarski pojas, osim niza beneficija koje će Hrvatska radi toga imati, ostale zemlje koje s nama graniče će sjesti za isti stol i početi dijaloge koje su trebale započeti davno prije”.

Na dobre odnose s Talijanima podsjetio je Ante Čikotić koji je rekao da se trebamo međusobno poštovati i sve treba biti utemeljeno na međunarodnom pravu i suradničkim odnosima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Prosječno treba oko sto eura po kvadratnom kilometru za nadzor. To je oko 2,5 milijuna eura koje bismo godišnje trebali izdvajati za očuvanje Jadrana, kontrolu plovidbe i ostalo, a Europska komisija je dala izraditi studiju po kojoj je moguće dobiti najviše 30 milijuna eura na hrvatskoj strani Jadrana od ribe, a ostalom eksploatacijom čak do 150 milijuna”, zaključio je Čikotić.

Miro Bulj pozvao je sve saborske zastupnike, bez obzira iz koje stranke dolazili, da podupru njihov prijedlog; “Dosta je dodvorništva i sluganstva, dosta je onih koji se klanjanju briselskim činovnicima, dosta je onih koji rješavaju probleme između Rusije i Ukrajine, vrijeme je da riješimo naše suvereno pravo na Jadranu i cijelom teritoriju Hrvatske.”

Izvor: narod.hr