Pitanje glasanja mlađih od 18 godina tema je koja je sve prisutnija u EU i Hrvatskoj. Na izborima za Europski parlament 16-godišnjaci su glasali u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i na Malti. U Grčkoj su glasali 17-godišnjaci. Koji su argumenti za i protiv glasanja maloljetnika? Koje političke opcije preferiraju maloljetnici i mladi u tim državama? Kakva je situacija u Hrvatskoj?
> EU izbori: Ankete predviđaju pad mainstream stranaka i rast desnice
Prednosti i mane snižavanja dobne granice za glasanje ispod 18 godina
Jedan od prvih argumenata protiv glasanja mlađih od 18 godina tiče se neurološkog razvoja. Mozak u toj dobi još nije u potpunosti sazrio, a neki znanstvenici kažu da to može potrajati i do 20 i neke godine. Zatim, postavlja se pitanje obrazovanja i životnog iskustva općenito. Koliki postotak mladih je u dobi od 16 godina dovoljno informiran o politici i politikama?
Argumenti “za” tiču se prava i obaveza koje mladi u nekim državama već imaju u dobi od 16 godina. Primjerice, u Hrvatskoj se može položiti prometne propise i voziti moped prije 18. godine. Mnogi učenici počinju raditi prije punoljetnosti i tako doprinose društvu. Slijedom toga, možemo reći da imaju pravo sudjelovati i u izbornom procesu. U toj dobi mladi mogu donositi i odluke o svom zdravlju.
> Preslagivanje u Europi, desnica u usponu: Ovo je novi omjer snaga
Europska unija i Vijeće Europe o glasanju mlađih od 18 godina
Europski parlament je u ožujku 2022. postigao kompromis o snižavanju dobne granice za glasanje na europskim izborima na 16 godina. Državama članicama prepuštena je odluka hoće li to dopustiti ili ne. Europska komisija također je stala uz ovu inicijativu. Vijeće Europe to je pitanje pokrenulo još 2015. godine. U dokumentu „Glasanje sa 16 – posljedice participacije mladih na lokalnoj i regionalnoj razini“ Vijeće se založilo za snižavanje dobi za glasanje i snažniju edukaciju mladih po tom pitanju.
> Bivši član Zelenih o uspjehu desnice kod mladih: Svakodnevno doživljavaju što znači ilegalna migracija
Trendovi se mijenjaju, mladi gube povjerenje u zelene
Pod pretpostavkom da mlađi od 18 godina više preferiraju lijeve političke opcije, upravo je sa tog političkog spektra dolazilo najviše zahtjeva za promjenom zakona. Na prethodnim izborima za Europski parlament mladi u dobi od 18 do 24 godine glasali su za stranke od centra na lijevo. Posebno su bili zainteresirani za zelene politike i pitanje klimatskih promjena. Prije izbora 2019. popularni su bili prosvjedi za zaštitu klime na kojima su sudjelovali mahom mlađi ljudi, pogotovo maloljetnici. Ljevica je tada prednjačila u lobiranju za spuštanje dobne granice za glasanje, a konzervativci su se tome protivili.
Na europskim izborima u Njemačkoj prije pet godina gotovo trećina mladih glasala je za zelene. Samo pet godina kasnije, mladi su svoje povjerenje preusmjerili na Alternativu za Njemačku (AfD). Desnica je snažno ojačala na ovim izborima, što znači da je porasla i potpora mladih glasača.
> EU izbori u Njemačkoj: AfD druga stranka po snazi, ljevica potučena
AfD dobiva sve veću podršku mladih glasača
U Njemačkoj mladi su se okrenuli desnici, a povjerenje su izgubili zeleni. Prije dvije i pol godine za zelenu opciju glasala je gotovo četvrtina mladih u dobi od 18 do 24 godine (23%). Na ovim europskim izborima maloljetni glasači birali su prvo Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), a potom AfD. CDU je dobio podršku 17% maloljetnika, a AfD 16%. Na nacionalnim izborima 2021. AfD je dobio 7% od glasačke populacije u dobi od 18 do 24 godine. Na EU izborima 2024. dobio je 17% (16-24 godine).
Politički analitičari ovaj uspjeh AfD-a pripisuju brizi mladih za sigurnost koja je povezana s migracijama. Nadalje, AfD je snažno prisutan na društvenim mrežama, pogotovo TikToku. Prvi put briga mladih za sigurnost i granicu premašila je brigu oko klimatskih promjena. To se odrazilo i na izborima, AfD je ojačao, a zeleni su oslabili. AfD je trenutno druga politička opcija u Njemačkoj.
> Musk podržao AfD: Zašto ima toliko negativnih reakcija?
Rezultati u Belgiji i na Malti
Najviše glasova u Belgiji osvojila je stranka desnice Vlaams Belang (Flamanski interes). Riječ je o nacionalističkoj i euroskeptičnoj stranci. Od ukupno 22 mandata koliko pripada Belgiji, 6 zastupnika pridružilo se onome što mainstream naziva krajnjom desnicom – ECR-u (Europski konzervativci i reformisti) i ID-u (Identitet i demokracija). Četvero zastupnika pripalo je EPP-u (kršćanski demokrati), a isti broj pristupio je centrističkoj opciji Renew Europe (RE) koja je bliža desnici nego li ljevici. Zeleni su dobili samo dva mandata, Socijaldemokrati (SD) četiri, a krajnja ljevica dva.
Dakle, uvjetno rečeno, ekstremna desnica dobila je 6 mandata, nasuprot ekstremnoj ljevici koja je dobila 2. Muški dio „Generacije Z“, u što spadaju i maloljetni glasači, gotovo u trećini podupire desnu opciju. Žene, odnosno djevojke, sklonije su zelenima. Na Malti šest mandata podijelili su jednako EPP i SD.
> Skretanje u desno u srcu Europske unije: Predsjednik belgijske vlade dao ostavku
Rezultati u Austriji i Grčkoj
Pobjedu na izborima za Europski parlament u Austriji odnijela je stranka desnice Slobodarska stranka s osvojenih nešto više od četvrtine glasova. Najviše zastupnika odlazi u ID – čak 6, što je više i od EPP-a u čije redove ulazi 5 zastupnika. RE dobiva 2, Zeleni 2, a SD 5. Krajnja ljevica nema zastupnika iz Austrije. Ukupno, Austrija daje 20 zastupnika.
> Uspon desnice u Austriji: FPÖ pobijedio usprkos napadima od strane mainstreama
U Grčkoj najviše glasova dobila je konzervativna stranka Nova demokracija, iza nje slijedi radikalna ljevica Syriza, ali sa gotovo duplo manje glasova. Grčka ima 5 nezavisnih zastupnika u Parlamentu, 2 u ECR-u, 7 u EPP-u, 3 u SD-u i čak 4 u krajnjoj ljevici. Ukupno, Grčka daje 21 zastupnika.
Pitanje glasanja maloljetnika u Hrvatskoj
Početkom godine o glasanju maloljetnika progovorila je hrvatska članica Europske komisije Dubravka Šuica iz HDZ-a. Apelirala je na Vladu da se dopusti glasanje 16-godišnjacima. Za spuštanje dobi za glasanje posebno se zalaže stranka Možemo, a o tome je progovorila i lijevo orijentirana udruga Gong. Inicijativu Gonga podržale su mnoge stranke ljevice: SDP, Socijaldemokrati, Možemo, Radnička fronta i Dalija Orešković. Kada su mladi bili skloniji zelenim politikama, ljevica je i u EU i u Hrvatskoj, pogotovo Možemo, snažno zagovarala uključenje mladih u izborni proces. Danas, kada su mladi sve skloniji desnici, ljevica naglasak stavlja na „edukaciju“, ali se i dalje zalaže za spuštanje dobi za glasanje.
> Možemo u predizbornom videu straši birače radikalnom desnicom, u komentarima ih pokopali
Politico: Nisu samo ‘boomeri’, za krajnju desnicu glasa i ‘generacija Z’
Mainstream mediji diljem Europe zabrinuti su oko porasta popularnosti takozvane krajnje desnice. Gotovo pa se stječe dojam kako bi jednoj političkoj opciji trebalo zabraniti djelovanje i sudjelovanje u izbornom procesu. Portal „Politico“ koji se bavi europskim temama dotaknuo se mladih glasača i „zabrinjavajućeg trenda“ porasta popularnosti desnice kod te dobne skupine.
U članku „Nisu samo boomeri, za krajnju desnicu glasa i generacija Z“ Politico piše kako mladi „nasjedaju“ na stranke desnice. U Belgiji, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj i Finskoj mladi glasači podupiru antiimigrantske stranke u većoj mjeri nego stariji glasači. U Francuskoj gotovo trećina mladih od 18 do 24 godine podupire Nacionalno okupljanje Marine Le Pen. Iz toga možemo zaključiti da su na istom tragu i mlađi koji još ne mogu glasati u Francuskoj. Kod svih država primjetna je razlika između spolova – djevojke su bliže zelenima. Međutim, ukupno gledano, mladi i maloljetnici sve više traže sigurnost, zaštitu granice, konzervativizam i vladavinu prava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
