Predsjednik belgijske vlade, liberal Alexander De Croo najavio je ostavku nakon teškog poraza na izborima u nedjelju, na kojima su pobjedu odnijele desne stranke.
Belgijci su u nedjelju birali na trima izborima, osim za zastupnike u Europskom parlamentu birali su i novi belgijski parlament i članove regionalnih predstavništava.
Liberalna stranka predsjednika vlade Alexandera De Crooa dobila je manje od 7 posto glasova. Oko 8 milijuna Belgijaca imalo je prigodu birati zastupnike u nacionalnom, europskom i lokalnim parlamentima u takozvanu superizbornu nedjelju.
Belgijske birače zakon obvezuje na izlazak na izbore, birači već od 16 godina
U Belgiji je izlazak na izbore obveza, što znači da se neizlazak novčano kažnjava. Posebnost Belgije i u tome je što ona spada u nekolicinu zemalja u kojoj pravo izbora imaju osobe s navršenih 16 godina.
>Parlamentarni izbori u Belgiji: uspon desnice u Flandriji, pobjeda ljevice u frankofonom dijelu zemlje
Belgija je posebna po mnogo čemu, a to vrijedi i za administrativnu strukturu države.
U Belgiji postoji dvostruka administrativna podjela. Država se sastoji od tri regije, a istodobno unutar nje djeluju tri zajednice s posebnim ovlastima.
Teritorijalne jedinice su Flamanska i Valonska regija i Regija Bruxelles – glavni grad. Uz to, postoje i tri zajednice koje su nadležne za kulturu, obrazovanje i dijelom za obiteljsku, zdravstvenu i socijalnu politiku.
Sve regije i zajednice imaju svoje vlastite parlamente, s tim da su Flamanska regija i Flamanska zajednica spojile svoje ovlasti, te stoga postoji samo jedan flamanski parlament i flamanska vlada.
Veliki uspjeh desnih flamanskih stranaka
Struktura belgijske države odražava povijesne okolnosti, ali je neprestano i poprište napetosti između flamanskog dijela zemlje, u kojemu je službeni jezik nizozemski i valonskog sa službenim francuskim jezikom.
Stranka Novi flamanski savez polučila je veliku pobjedu osvojivši ukupno 22 posto glasova na nacionalnim parlamentarnim izborima. Slijedi ju stranka Vlaams Belang (u slobodnom prijevodu “Flamanska stvar”), koja je dobila 17,5 posto glasova.
Stranke koje ističu flamanske posebnosti time su doživjele veliki uspjeh, ali zbog složenog političkog sustava bit će teško uspostaviti stabilnu i učinkovitu vlast. No vidljiv je nastavak rasta flamanske desnice. Sličan odnos snaga pokazao se i na izborima za Europski parlament u Belgiji.
>Preslagivanje u Europi, desnica u usponu: Ovo je novi omjer snaga
Flamanski predstavnici šire optimizam s obzirom na veliku potporu birača.
“Važno je da Flandrija dobije novi smjer. Belgija je prošlost, Flandrija je budućnost. Flamanski narod treba novu vladu koja je flamanska i desno orijentirana”, izjavio je predsjednik Vlaams Belanga Tom Van Grieken.
Dosadašnji predsjednik vlade De Croo s manje od 7 posto glasova praktički je ostao bez ikakve parlamentarne potpore. Međutim, očito polaže nade u mehanizme političkog sustava koji bi mu omogućili političko preživljavanje.
“Za nas je ovo posebno teška večer. Izgubili smo. Sutra ću odstupiti s mjesta predsjednika vlade“, izjavio je neposredno nakon objave rezultata. “Mi liberali borbeni smo i otporni i uvjeren sam da ćemo opet nastupiti”, dodao je.
Belgija je u posljednje vrijeme suočena s teškim izazovima slabljenja kupovne moći građana, opskrbe energijom a posebice kriminala i problema vezanih s migracijama.
