Veliki uspon desnice na sjeveru zemlje i pobjeda ljevice na jugu glavna su obilježja parlamentarnih izbora u Belgiji, koji su održani u nedjelju.
Belgija je u nedjelju imala trostruke izbore, izbore za savezni parlament, za regije te za Europski parlament.
U Flandriji, na sjeveru zemlje, prema prvim djelomičnim rezultatima za savezni parlament, stranka desnice Vlaams Belang (Flamanski interes) osvojila je 17 posto glasova, postavši druga stranka iza Novog flamanskog saveza (N-VA), nacionalističke stranke, koja je do prosinca prošle godine bila najjača stranka u vladajućoj koaliciji, koja je sada osvojila 25,5 posto glasova. Treća stranka u Flandriji su demokršćani CD&V s 12,7 posto glasova.
Vlaams Belang je na zadnjim izborima 2014. imao samo 5,9 posto glasova, a ankete prije ovih izbora davale su mu oko 14 posto.
Prema izlaznim anketama iz Valonije, frankofone regije na jugu zemlje, ljevica je i dalje najjača. Zbog problema u informatičkom sustavu još nema prvih izbornih rezultata, nego su samo objavljene izlazne ankete. Prema tim anketama, prva je Socijalistička stranka (PS) s 27 posto glasova, slijede liberali iz Reformarskog pokreta (MR) sadašnjeg premijera Charlesa Michela s 19,5 posto glasova, zatim Zeleni s 13,5 posto, demokršćani (CDH) 12,5 te stranka krajnje ljevice Radnička stranka Belgije s 11 posto glasova. Ljevica je u Valoniji još od kraja prvog svjetskog rata najjača politička snaga.
U trećoj regiji glavnog grada Bruxellesa, jedinoj dvojezičnoj belgijskoj regiji, ali s golemom frankofonom većinom, PS je također najjača stranka s 20,5 posto glasova, slijedi MR 18 posto, Zeleni (Ecolo) 18 posto, socijalni liberali DeFI 13 posto i CDH 10,5 posto.
Nakon izbora slijedi dugotrajan proces stvaranja koalicije na saveznoj razini. U duboko podijeljenoj zemlji to je redovita pojava i Belgija drži svjetski rekord – 2010. godine trebalo je 541 dan za sastavljanje vlade.
