Zadnjom nedjeljom u studenome – nedjeljom Krista Kralja, zatvaramo ciklus vremena kroz godinu. I krećemo ususret Došašću.
Advent ili Došašće vrijeme je priprave za jedan od najradosnijih kršćanskih blagdana – Božić. Ovaj zimski blagdan mnogim je kršćanima i najdraži, osobito djeci. No, vrijeme koje mu prethodi, vrijeme samoga iščekivanja Kristova rođenja, prepuno je ne samo radosti, već i lijepih hrvatskih tradicijskih običaja vezanih uz Crkvu. Jedan od njih je odlazak na mise zornice.
>Glazba – dar od Boga za ljude (1) : Korizma – vrijeme promišljanja i tišine
No, budući da je nedjelja Krista Kralja dovršetak vremena kroz godinu, valja spomenuti postojanje i prigodnih napjeva koji prate ovu posljednju nedjelju kroz godinu. Neki od onih naslovljenih i inspiriranih prema Kristu Kralju zauzeli su visoko mjesto ne samo u liturgijskom slavlju ove nedjelje, već i u široj uporabi svečanih misnih prigoda, velikih proštenja, pa čak i pričesnih pjesama.
No, u ovom tekstu nećemo se zadržavati na pjesmama posvećenima Kristu Kralju. Naglasak će biti na pjesmama koje susrećemo u adventskom periodu.
>Glazba – dar od Boga za ljude (2) : Uskrs – blagdan smisla kršćanstva
>Glazba – dar od Boga za ljude (3): Uskrsno vrijeme radosti
Mise zornice
Na misama zornicama, koje započinju još prije svitanja, pjevaju se adventske pjesme koje su predviđene isključivo za to liturgijsko razdoblje. U njima se prvenstveno evocira navještenje Isusova rođenja, dolazak anđela Gabrijela i Marijino prihvaćanje postankom Majke Božje.
Hrvatska crkvena tradicijska glazba obiluje bogatom paletom napjeva. To se odnosi i na općeniti repertoar, ali i na posebne periode crkvene godine. Uz originalne i širom svijeta poznate božićne pjesme, sakralna glazbena baština u Hrvata može se podičiti i autentičnim napjevima koji se pribrajaju adventskom vremenu.
>Glazba – dar od Boga za ljude (4): Tijelovo
Jedan od njih je i “Poslan bi anđel Gabrijel”. Riječ je o napjevu čiji se tekst nalazi u Drnjanskoj pjesmarici iz 17. stoljeća. Napjev je zapisan u najpoznatijem i nesumnjivo najvažnijem zborniku crkvenih napjeva na hrvatskom i latinskom jeziku znanom kao Cithara Octochorda. Ovaj zbornik obiluje autentičnim hrvatskim sakralnim napjevima, a prvi put se pojavljuje na samome početku 18. stoljeća, odnosno 1701. godine.
>Glazba – dar od Boga za ljude (5): Štovanje svetaca u hrvatskoj crkvenoj tradiciji
Verziju koja se najčešće izvodi u adventskim liturgijskim slavljima i na prigodnim koncertima harmonizirao je hrvatski skladatelj crkvene glazbe Franjo Dugan, i to krajem 19. stoljeća.
U nastavku možete poslušati napjev “Poslan bi anđel Gabrijel” u izvedbi Komornog zbora bogoslova CBS.
>Glazba – dar od Boga za ljude (6): Gospina svetišta i hodočasnička mjesta u Hrvatskoj
Durski tonski rod u službi radosti
Durski tonski rod u Došašću nalazi se u službi radosti. Iako je tonske rodove vrlo nezahvalno dijeliti na radosne i one koji to nisu, neosporna je atmosfera koja se stvara prilikom izvedbi napjeva u durskom ili tonskom rodu. A još su snažnije nijanse ukoliko se radi o nekoj od starih ljestvica odnosno starih načina.
I napjev “Zlatnih krila” također podsjeća na biblijski dolazak i riječ anđela. Durski tonski rod kao da u potpunosti dočarava anđeoska krila koja su došla navijestiti Radosnu Vijest o rođenju Spasitelja. Uz jednostavnu harmoniju, tu je i svijetla, jednostavna melodija.
>Glazba – dar od Boga za ljude (7): Velika Gospa
Široka prihvaćenost napjeva ‘Visom leteć’
Jedan od najdražih adventskih napjeva nesumnjivo je “Visom leteć”, prihvatljiv uhu i onih najmlađih slušatelja i sudionika liturgijskih slavlja. Razlog šire prihvaćenosti ovog napjeva leži prvenstveno u njegovoj jednostavnosti. U te jednostavne značajke svakako ubrajamo jednostavnost melodijske linije, slijed klasične harmonije (uz akorde građene na glavnim stupnjevima) i svojevrsnu repetitivnost.
Ova repetitivnost prvenstveno se očituje kroz izrazitu kratkoću strofa i, stoga, često ponavljanje refrena:
“Srca gore,
evo zore!”.
Uzimajući u obzir sve te značajke, nije teško zaključiti zbog čega se ovaj napjev lako pamti i rado izvodi.
Međutim, govoreći o jednostavnosti značajki nekog glazbenog djela, vrlo lako se može upasti u ‘zamku’ njegova banaliziranja. Nažalost, takvih primjera uistinu ima i kada je riječ o napjevu Visom leteć.
U mnoštvu zvučnih primjera, od kojih neki uistinu dodiruju rubnu razinu dobroga ukusa, a imajući prvenstveno na umu definiciju da je crkvena glazba molitva pjevanom riječju, odabirem kao primjer zborsku izvedbu ove skladbe.
>Glazba – dar od Boga za ljude (8): Vrijeme kroz godinu
Napjevi u Došašću itekako se tiču i Bogorodice
Ne smije se zaboraviti ni himan “Čuj, jasni glas odjekuje”. Ovaj napjev govori o glasu koji nas opominje u tami. Poput Korizme, i Došašće je svojevrstan poziv na introspekciju. I ne samo to. Adventsko nas vrijeme poziva i na intimnije traženje Božje prisutnosti u našim životima.
Adventsko vrijeme poziv je na novo rođenje naše savjesti. A taj Božji glas u nama opominje nas na buđenje radi skorog Isusovog dolaska.
Ovaj drevni himan pokazuje nam jednostavnost i istovremenu uzvišenost. Tome doprinosi ova jednoglasna izvedba, a capella (dakle, bez instrumentalne pratnje).
Na kraju, ali nipošto ne manje važno, tu je i napjev posvećen Mariji u Došašću je “O, Marijo, ti sjajna zornice”. Dokaz je to da se i napjevi u Došašću itekako tiču i Bogorodice. Trenutak Marijina prihvaćanja Božjega plana da postane Isusovom Majkom ujedno je i trenutak u kojemu ona postaje i naša Nebeska Majka. Ta se uloga časti tijekom čitave godine, pa i u Došašću.
No, koje god doba godine bilo, crkvena glazba je tu da nas povede u neke sasvim posebne svjetove. U svjetove u kojemu se susreće naše ljudsko s božanskim. Jer, ona i jest dar od Boga za nas ljude. Ali njezina snaga nam pokazuje smjer kontemplacije, susreta sa samim Bogom. Neka nam svima ovo Došašće otvori srca da pođemo u pravome smjeru.
>Glazba – dar od Boga za ljude (9): Listopadske pobožnosti
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
