Crkvena glazba u Hrvatskoj sadrži uistinu širok spektar napjeva koji se izvode ovisno o vremenu crkvene godine. I dok su neki napjevi strogo određeni za izvođenje u korizmi ili došašću, euharistijsko slavlje crkvenog ‘vremena kroz godinu’ na neki način ‘dopušta’ neograničenu upotrebu svih ostalih napjeva. Neki od njih dio su uobičajenog misnog repertoara, u smislu glazbene forme. Drugi su posvećeni određenim blagdanima tijekom tog doba, svecima, Blaženoj Djevici Mariji ili, pak, prilagođeni potrebama određene župe i njezine zajednice.
>Glazba – dar od Boga za ljude (1) : Korizma – vrijeme promišljanja i tišine
>Glazba – dar od Boga za ljude (2) : Uskrs – blagdan smisla kršćanstva
Instrumenti u vremenu kroz godinu
Vrijeme kroz godinu, za razliku od, primjerice, korizmenog vremena, dozvoljava i upotrebu svih instrumenata. Ovdje je važno istaknuti da je u današnjoj, takozvanoj modernoj crkvenoj glazbi koju je donijelo 20. stoljeće, korištenje različitih instrumenata podijelilo mišljenja ne samo u vjerničkim i svećeničkim krugovima. Mišljenja su podijeljena i među osobama koje se na različite načine bave glazbom.
Nije tu riječ samo o kritičarima, nego prvenstveno o skladateljima koji su dobili potpunu slobodu u stvaranju moderne sakralne glazbe. U toj su slobodi, smatraju neki, prešli granicu. No, moderna sakralna glazba koja se masovno izvodi ne samo na liturgijskim slavljima, već i na različitim okupljanjima mladih i prigodama poput duhovnih festivala, već je ostavila svoj pečat u vremenu.
>Glazba – dar od Boga za ljude (3): Uskrsno vrijeme radosti
>Glazba – dar od Boga za ljude (4): Tijelovo
Upotreba instrumenata – neograničena
Upotreba instrumenata u vremenu kroz godinu neograničena je. Ta se velika promjena dogodila sredinom 20. stoljeća. Zapisi o tome sadržani su i u pokoncilskim dokumentima. Za razliku od do tada uobičajenih orgulja i manjih instrumenata s tipkama kao što je harmonij, u crkvenim se prostorima sve češće pojavljuju i instrumenti iz drugih skupina. To su žičani instrumenti (najčešće gitara, a u novije vrijeme i električna gitara), nešto manje gudači (u praksi najzastupljenija violina) te udaraljke.
Od velikog broja udaraljki, ipak se najradije upotrebljava lako dostupan i jednostavan za korištenje Orffov instrumentarij. Riječ je o skupu manjih udaraljki prvotno namijenjenom djeci (naziva se još i dječjim instrumentarijem). Skup sadrži zvečke, triangl, štapiće, ksilofon i još nekoliko instrumenata kojima se lako interpretira.
Veće i brojnije župne zajednice mogu si ‘dopustiti’ i liturgijska slavlja manje ili više namijenjena određenim (dobnim) skupinama. Tako se često Orffov instrumentarij upotrebljava na tzv. “dječjim” misama. Na taj način i najmlađi mogu sasvim direktno biti glazbeni sudionici misnih slavlja.
S druge strane, iste župne zajednice uglavnom njeguju i (višeglasno) zborsko pjevanje sa ili bez instrumentalne pratnje. To dopušta i slobodu izbora prisutnosti na misnim slavljima prema glazbenim preferencijama vjernika. No, ovdje nipošto ne govorimo o estetici nasuprot značenju liturgije, već u smislu glazbenog sudjelovanja vjernika na misnome slavlju. Uvijek valja imati na umu primarnu ulogu glazbe u crkvi, a to je molitva pjevanom riječju.
>Glazba – dar od Boga za ljude (5): Štovanje svetaca u hrvatskoj crkvenoj tradiciji
Česti napjevi u vremenu kroz godinu
Vrijeme kroz godinu obiluje dobro poznatim napjevima. Među njima se ističu zastupljeniji i manje zastupljeni u praksi. Među najčešće izvođenim napjevima je “Svi kliknimo Kristu”. Radi se o uglavnom ‘ulaznoj pjesmi’ odnosno napjevu koji se izvodi na početku misnoga slavlja.
“Od sva se četiri vjetra” također spada u skupinu često izvođenih ulaznih pjesama. No, radi svoje tekstualne strukture, njezin dio izvodi se i u trenutku prinosa darova.
“Tisuću zrnaca skupa
Kruhu istome stupa
Da jedan bude dar
Kamenom mljeven
Plamenom pečen
Ljubavlju slađen
Za Sveti Stol…”
U vremenu kroz godinu brojne su pjesme postale češće i omiljenije. Razlozi su brojni. A, iako izgrađeni na subjektivnim dojmovima, postali su dio objektivne liturgijske stvarnosti. Posebno su zanimljivi napjevi nastali inspiracijom nad biblijskim citatima. Često se opjevaju i psalmi. Jedan od njih je i Psalam 42.:
“Kao što košuta žudi za izvor vodom,
tako duša moja čezne, Bože, za tobom.”
Više pjesama nastalo je upravo na ovome psalmu. Međutim, prema porijeklu, nisu sve dio hrvatske crkvene glazbe. U nastavku donosimo klapsku izvedbu koja u dio crkvene glazbene baštine unosi poseban naglasak hrvatske tradicijske, narodne glazbe.
Glazba posvećena Blaženoj Djevici Mariji je svevremenska
Iako smo se u prethodnim tekstovima dotaknuli uloge Blažene Djevice Marije u Crkvi i u crkvenim napjevima, pjesme posvećene Gospi nisu samo dio prigodnih misnih slavlja o blagdanima posvećenima njoj. Glazba posvećena Mariji je svevremenska. I tonskih zapisa ne nedostaje.
Ipak, izdvajamo jedan koji je važan upravo za našu baštinu i hrvatski katolički identitet. Hrvatska crkvena tradicija ogleda se i u molitvi krunice. U crkvama se ona odvija obično prije večernjih svetih misa. Mariju se često naziva i Kraljicom krunice. Napjev “Kraljice Svete Krunice” također je dio vremena kroz godinu.
U vremenu kroz godinu postoje brojni napjevi koji su dio liturgijskih slavlja. Nažalost, za neke od njih, unatoč njihovoj popularnosti, uopće ne postoje tonski zapisi. Dobar je to motiv da se uloži potrebno vrijeme i glazbena stručnost kako bi šira javnost i izvan misnih slavlja mogla slušati kvalitetne slušne primjere hrvatske crkvene glazbe.
>Glazba – dar od Boga za ljude (6): Gospina svetišta i hodočasnička mjesta u Hrvatskoj
Pjesme koje su dio suvremene duhovne glazbe
Pjesme koje su postale dio suvremene duhovne glazbe u nekoliko se segmenata razlikuju od crkvene glazbe koja je (p)ostala opće duhovno dobro. Liturgijska crkvena glazba je kroz desetljeća, pa i stoljeća, postala jedan od načina identifikacije naroda. U njoj se zrcali njegov vjerski, ali i kulturni identitet. Molitva pjevanom riječju temelj je na koji se nadograđuju konkretne zadatosti crkvene glazbe u liturgijske svrhe. Zbog toga ovakva glazba nema bojazni za opstankom u sakralnim objektima i izvan njih.
S druge strane, suvremena duhovna glazba može, ali i ne mora slijediti određene značajke crkvene glazbe. Ona, za razliku od većeg dijela liturgijske glazbe, potiče emocije slušatelja i vjernika.
Također, različitosti se očituju i u, primjerice, sveopće prihvaćenom gregorijanskom koralu, ali i i napjevima koji su, zahvaljujući proteku vremena i zakonitosti postali dijelom hrvatske pučke crkvene glazbene tradicije nasuprot autorstvu suvremene duhovne glazbe.
No, kao i u svemu, i u primjeni drugih značajki poput širokog spektra instrumenata te potenciranja harmonijskih i melodijskih napetosti, svakako treba naći mjeru. Stoga je estetski dio glazbe samo u balansu s njezinom temeljnom ulogom u Crkvi jedini ispravan put.
>Glazba – dar od Boga za ljude (7): Velika Gospa
Brojni suvremeni primjeri duhovne glazbe već su pronašli svoje mjesto i u misnim slavljima. Dokaz je to isprepletenosti liturgijske crkvene glazbe i suvremene duhovne glazbe. Mnogima omiljeni primjeri postali su dijelom brojnih susreta vjernika, osobito mladih.
Za potrebe ovog teksta izdvojit ćemo dva koja se ističu ne samo po svojoj glazbenoj i tekstualnoj kvaliteti, nego i vrijednosti sažimanja ljudskog sa božanskim.
“Samo tvoja ljubav, Bože” autorski je uradak Gorana Kovačića i fra Ivana Matića.
Autorica sljedećeg, jednoga od iznimno vrijednih uradaka suvremene duhovne glazbe je Danijela Sisgoreo Morsan. “Da te samo dotaknem” pjesma je koja odražava duboku vjerničku poniznost.
Izbor tonaliteta i harmonija te putanja melodijske linije u skladu su sa zadatostima uloge glazbe u molitvi. Nije stoga neobično da je ovaj uradak naišao na široku primjenu ne samo izvan liturgijskih slavlja, nego upravo unutar njih.
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
