Evo kako je formirana Jokićeva ekspertna radna skupina – koju podržava i za koju je prosvjedovala HNS-ova ministrica

Foto: Facebook (na fotografiji Boris Jokić, Blaženka Divjak i ostali)

Izvadak iz Izvješća Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja (koje je imenovao tadašnji ministar Predrag Šustar da napravi ocjenu dotad provedenog u procesu reforme kurikula) od 3. studenog 2016. govori o nepravilnostima u izboru prethodne (Jokićeve) ekspertne radne skupine. Izvadak se nalazi na stranici 11, točka 17, ovog dokumenta:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download

“Ministarstvo je 18. prosinca 2014. objavilo Javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (Prilog 6.). U Strategiji je, pak, o osnutku Ekspertne radne skupine određeno:

Mjera 2.1.1. Ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme (ERS). NADLEŽNOST: Posebno stručno povjerenstvo / Provedba: Posebno stručno povjerenstvo. POKAZATELJI PROVEDBE: Izrađeni kriteriji i načela formiranja ERS-a. Raspisan natječaj za izbor članova ERS-a. Početak rada ERS-a. Iako je mjerom 2.1.1. Strategije određeno da je Posebno stručno povjerenstvo zaduženo za ustroj ERS-a u sklopu čega je trebalo izraditi kriterije i načela formiranja ERS-a, raspisati natječaj za izbor članova ERS-a i izabrati članove ERS-a, uvidom u dostavljane dokumente utvrđeno je da mjera nije provedena sukladno Strategiji. Naime, Ministarstvo je, a ne Posebno stručno povjerenstvo kako je predviđeno Strategijom, raspisalo javni poziv (Prilog 6.), a ne natječaj kako je to predviđeno Strategijom te je odluku o imenovanju (Prilog 4.) donio ministar. Uvidom u dostupne dokumente nije pronađeno obrazloženje za odstupanje od mjera Strategije. Dodatno, iako se javnim pozivom tražilo „voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme“, ministar je 28. siječnja 2015. imenovao voditelja i šest članova (Prilog 4.). Jedan od članova na javni poziv se prijavio nakon proteka roka. Iako je mjerom 2.1.1. Strategije određeno da je Posebno stručno povjerenstvo zaduženo za izradu kriterija i načela formiranje ERS-a, pregledom dostupne dokumentacije nije pronađen takav 12 dokument. Javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (Prilog 6.) navodi uvjete koje trebaju imati oni koji se prijavljuju na javni poziv – Kandidati koji se prijavljuju za voditelja ili članove Ekspertne radne skupine moraju imati najmanje desetogodišnje iskustvo u području obrazovanja stečeno radom u nastavi ili na istraživanjima u obrazovanju te iskustvo vođenja većih razvojnih projekata, a prednost je međunarodno iskustvo u području svoje djelatnosti. Povjerenstvo smatra da je Posebno stručno povjerenstvo trebalo definirati načela i kriterije formiranja ERS-a prema odgojnoobrazovnim područjima, zastupljenošću stručnjaka iz znanosti i prakse, metodičara, savjetnika, predstavnika odgojno-obrazovnih i visokoškolskih ustanova. Međutim, kao što je navedeno, uvidom u dostupnu dokumentaciju Povjerenstvo je utvrdilo da kriterije za izbor članova i formiranje ERS-a Posebno stručno povjerenstvo nije izradilo prije njihova izbora. U prilog tome govori i činjenica da se u preambuli objavljenoga javnog poziva (Prilog 6.) ne spominju kriteriji i uvjeti formiranja ERS-a.”

Riječ je o istoj radnoj skupini koju je podržala HNS-ova ministrica Blaženka Divjak. Ona je početkom lipnja sudjelovala i na protuvladinom prosvjedu “pod krinkom prosvjeda za kurikulnu reformu” gdje se tražila ostavka ministra Pave Barišića i predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijane Vican, a tražio se povratak Borisa Jokića.

HNS prijeti – padne li Divjak pada Vlada: Kako je Plenković imenovao HNS-ovu ministricu znanosti i obrazovanja? 

“Padne li ministrica, past će i Vlada”, navodi u srijedu Večernji list prijetnju neimenovanog izvora iz HNS-a, koji podsjeća da je upravo kurikulna reforma bila ključni element zbog kojeg je stranka i ušla u Vladu. Ministricu, dodaje, moraju zato štititi. U protivnome, HNS-u slijede još veće podjele, a to dio ljudi u toj stranci nema namjeru dopustiti.

Prije nego što su HDZ i HNS do kraja dogovorili koaliciju Štromar je ponavljao da bi Jokića rado za šefa reforme obrazovanja, dok HDZ-u za ministricu nudili su Blaženku Divjak, profesoricu na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike i žestoku kritičarku tada aktualnog ministra Barišića.

GOOD inicijativa koja brani Borisa Jokića ponovno napada i traži smjenu Dijane Vican

“Naš uvjet je da se provodi kurikularna reforma i to čim prije s ekipom koja to zna raditi i koja je to radila i prije s obzirom da je 500 ljudi odradilo te reforme. Idemo nastaviti s tim ljudima i osigurati kvalitetnije i bolje obrazovanje naše djece”, rekao je Štromar.

Kako se HNS od SDP-ovog partnera pretvorio u HDZ-ovog saveznika?

Stranka poznata po brojnim aferama i čelnicima optuženima za korupciju prije se naslanjala na SDP i zahvaljujući SDP-u egzistirala na hrvatskoj političkoj sceni, no nakon što je SDP uz slabašnog čelnika u oporbi, sada je pronašla novu stranku koja će ju držati blizu vlasti. Možda i zaštititi od mogućih istraga za korupciju?

U veljači ove godine SDP, HSU i tada oporbeni HNS inicirali su glasovanje o povjerenju ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću zbog navodnog plagiranja rada američkog filozofa Stephena Schlesingera. No, glasovanje zastupnika pokazalo je da ministar uživa povjerenje Hrvatskog sabora. Premijer Andrej Plenković je, braneći ministra Barišića u Saboru, kazao da je rasprava promašila “meritum” problema jer nije riječ o plagijatu, već o tehničkom propustu. Podsjetio je da su zagrebačko i splitsko sveučilište utvrdili da nije riječ o plagijatu.

Početkom kolovoza stručno povjerenstvo Sveučilišta u Augsburgu utvrdilo je da doktorski rad bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića nije autoplagijat.

Barišić je za HRT izjavio da je riječ o obavijesti koju je uputila predsjednica Sveučilišta u Augsburgu. “Ona me je izvijestila da prema nalazu povjerenstva vezano za prijavu o mojoj doktorskoj disertaciji nije bilo nikakvih akademskih ili znanstveno neprimjerenih postupaka. Što s lažnim prijavama, upitao se Barišić i rekao među ostalim da se u starim kulturama s time vrlo oštro razračunavalo.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo odlukom stručnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu te je istaknuo kako je tom odlukom potvrđen Barišićev integritet i neutemeljenost političke hajke koja je pokrenuta protiv njega. Drago mi je da je obavijest iz Augsburga potvrdila integritet prof. dr. sc. Pave Barišića i neutemeljenost političke hajke, objavio je Plenković na svojem profilu na Twitteru.

 

HNS neće sudjelovati u Vladi RH. Prestanite nas gurati u tu priču. Očekujemo da će premijer Plenković potvrditi u kratkom vremenu da ima parlamentarnu većinu i bez Mosta. Nalazimo se u krizi koja zahtijeva odgovornost i stabilnost. HNS uopće ne priželjkuje nove parlamentarne izbore. Ne zato što se bojimo rezultata, nego jer treći izbori u 18 mjeseci ugrožavaju gospodarski sustav i žrtve smo koalicije kaosa HDZ- a i Mosta. Ovo je drugi put da je čitava zemlja postala žrtvom odnosa kaosa HDZ-a i Mosta u trenutku kada našoj zemlji treba stabilnost, mir i neugrožavanje pozitivnih gospodarskih rezultata i rejtinga Hrvatskee”, rekao je Ivan Vrdoljak.

Početkom svibnja Hrvatski sabor nije donio odluku o nepovjerenju ministru financija Zdravku Mariću. Zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja Mariću, koji je predložilo 46 zastupnika SDP-a, HNS-a, HSS-a, HSU-a, Živog zida i Snage, nije prošao.

Uskoro je uslijedila kampanja za lokalne izbore, ali i pregovori o novim političkim trgovinama.

HNS-u je ponuđena moguća suradnja s HDZ-om na nacionalnoj razini, o čemu se HNS trebao odlučiti nakon drugog kruga lokalnih izbora.

Uopće ne razmišljamo o koaliciji s HDZ-om”, izjavio je HNS-ov Predrag Štromar 2. lipnja, dva dana prije drugoga kruga lokalnih izbora, a kojega je na drugom krugu lokalnih izbora za varaždinskog župana smijenio Radimir Čačić s osvojenih 52,68 posto glasova, dok je Štromar dobio 43,5 posto glasova birača.

Nakon drugog kruga lokalnih izbora održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a, a nakon nje javnosti se obratio premijer Andrej Plenković, kazavši kako je predsjedništvo iskazalo 100 postotnu podršku suradnji s HNS-om.

Unatoč suglasnosti, neki su članovi Predsjedništva izrazili dvojbe.

“Neprihvatljivo im je da HNS dobije Ministarstvo obrazovanja ili da Boris Jokić vodi kurikularnu reformu. Nekim članovima neprihvatljivo je i da Vesna Pusić na bilo koji način sudjeluje u radu Vlade“, izvijestio je tada reporter Nove TV.

Ivan Vrdoljak i Predsjedništvo HNS-a odlučili su da neće ići u koaliciju s HDZ-om, a šef HNS-a podnio je ostavku na sve funkcije u stranci, no Središnji odbor HNS-a donio je odluku suprotnu svome Predsjedništva, te je većina članova odbora podržala mogućnost koaliranja s HDZ-om. Najavili su da će HNS tražiti tri ministarstva – pravosuđa, znanosti i obrazovanja, te graditeljstva, potvrdio je novinarima tadašnji obnašatelj dužnosti predsjednika HNS-a Predrag Štromar.

Potvrdio je da bi željeli da Boris Jokić vodi kurikulnu reformu, kao i da je HNS-u neprihvatljivo da u parlamentarnoj većini sudjeluju nezavisni zastupnici Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović.

Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu tijesno podržao kandidatkinju za ministricu Blaženku Divjak

Upitan je li riječ o političkoj trgovini, odgovorio je “Da, ako će Hrvatskoj biti bolje”, potvrdio je Štromar.

Divjak najavila obrazovanje bez ideologije, Barišić joj objasnio kako je on radio

Tako je Blaženka Divjak umjesto Pave Barišića došla na funkciju ministrice znanosti i obrazovanja po posljednjem preslagivanju Vlade Andreja Plankovića i već javno prozvane, te potvrđene ‘političke trgovine’ HDZ-a i HNS-a, a HDZ je predao svom novom i neprirodnom koalicijskom partneru, ministarstvo za koje je svima jasno da je ključno za budućnost Hrvatske – Ministarstvo obrazovanja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.