Od samog spominjanja sumnje da su u “Agrokoru” “prilagođavane” poslovne knjige kako bi se prikrila stvarna zaduženost kompanije kosa na glavi se ne bi trebala dići samo njihovim poslovnim partnerima i ulagačima, već i Državnom odvjetništvu, piše Slobodna Dalmacija.
Iako su ruski vjerovnici iz VTB banke poslije izjavu ublažili s ocjene “falsificiranje” na ocjenu “nepravilnosti”, jasno je da bi lažiranje poslovnih knjiga u jednom tako velikom sustavu zahtijevalo sustavno friziranje podataka, odnosno cijeli niz angažiranih osoba. To bi opet značilo i cijelu gomilu počinjenih kaznenih djela koja bi trebala biti počinjena pred nosom brojnih revizora koju su redovito češljali poslovne knjige koncerna.
Varali banke
Hrvatski Kazneni zakon gospodarski kriminal regulira u glavi 24., kroz ukupno 19 kaznenih djela, od zloporabe povjerenja do utaje poreza, pranja novca i zloupotrebe tržišta kapitala. Kada je u pitanju lažiranje poslovne dokumentacije, pojašnjava jedan splitski odvjetnik koji je želio ostati anoniman, pitanje je što se postiže takvim lažiranjem.
“Najjednostavnije rečeno, bilo je nekoliko kaznenih postupaka u kojima su cijele grupe ljudi optužene da su lažiranjem podataka ishodili kredite koje zatim ne bi vraćali. Lažirali bi se ugovori o radu, isplatne liste, kao i bonitet tvrtke, a često bi se radilo i o fiktivnoj tvrtki. U svakom slučaju, procesuirani su jer su lažiranjem dokumenata prevarili banke. Pokaže li se da se kojim slučajem postupalo s istom namjerom, i po praktički istom principu, i u slučaju “Agrokora”, onda bi valjda i DORH i USKOK trebali postupati po istom principu”, napominje ovaj odvjetnik.
Po njegovu mišljenju i po slučajevima s kojima je dolazio u dodir, tu je uglavnom bila riječ o zloporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, uz krivotvorenje službene ili poslovne isprave. U prvom slučaju kazneno je djelo definirano na način:
“Tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj način pribavi sebi ili drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te time ili na drugi način onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzroči štetu.” Zapriječena je kazna do pet godina zatvora, odnosno do deset godina u slučaju velike imovinske štete.
Potpis i pečat
Krivotvorenje službene isprave čini “Službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu”. Ta osoba riskira do pet godina zatvora.
Kazneni zakon navodi još i kaznena djela Prijevara u gospodarskom poslovanju (“Tko…dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini”) te Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga (“Tko…ne vodi trgovačke knjige ili poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi, ili ih tako vodi da je otežana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja). Za prijevaru je zapriječena kazna do pet godina zatvora, odnosno deset u slučaju veće štete, a za povredu vođenja poslovnih knjiga do tri godine zatvora.
Cijeli tekst možete pročitati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
