Ove su godine dvojica potpredsjednika Vlade, HDZ-ov Tomo Medved i SDSS-ov Boris Milošević, sudjelovali u obilježavanju obljetnice zločina nad srpskim civilima u Gruborima kod Knina.
Kako se navodi, riječ je o zločinu kojega su nakon VRO Oluje, kojom su oslobođeni okupirani dijelovi Banovine, Korduna, Like i Dalmacije te okončan Domovinski rat, počinile hrvatske snage.
Hrvatska je 1991.-1995. bila suočena s velikosrpskom agresijom koju su karakterizirali sustavni zločini. Tzv. JNA, pobunjeni Srbi i srpske paravojne postrojbe planski su provodile maltretiranja i zločine nad nesrpskim stanovništvom dok su hrvatske snage vodile legitiman obrambeni rat.
> (VIDEO) SDSS-ov Boris Milošević iznosio netočne podatke o kažnjavanju zločina u Varivodama
> Što se dogodilo krajem kolovoza 1995. u Varivodama? – evo što nam je odgovorio DORH
Pojedinačne zločine hrvatskih snaga često spominju članovi SDSS-a nastojeći time izjednačiti krivnju za rat.
Istražujući podatke o zločinu u Gruborima, kao i o ostalim pojedinačnim zločinima koje su počinile hrvatske snage, obratili smo se Državnom odvjetništvu, no nažalost, ostali smo bez odgovora na pitanje.
DORH je odbio odgovoriti na pitanje
Upitali smo ih sljedeće:
“Zanima me imate li podatke o zločinima za koje se sumnja da su u Domovinskom ratu počinili pripadnici hrvatskih snaga ili su za njih optuženi pripadnici hrvatskih snaga ili je potvrđeno da su ih počinili pripadnici hrvatskih snaga. Možete li mi odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. U kojim sve mjestima su počinjeni navedeni zločini?
2. O kakvim se sve ratnim zločinima radi?
2. Kolike su ukupne žrtve tih zločina?
3. Koliko je zločina za koje se sumnja da su počinili pripadnici hrvatskih snaga?
4. Koliko je zločina za koje su optuženi pripadnici hrvatskih snaga?
5. Koliko je zločina za koje je potvrđeno i za koje su osuđeni pripadnici hrvatskih snaga?”
Odgovor koji smo primili u nastavku prenosimo u cijelosti.
“Vezano za vaše upite, ističem da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne raspolaže zatraženim podacima.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj: 25/13 i 85/15) propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje, između ostalog, i izrade analize i stvaranje nove informacije.
U evidencijama koje vodi Državno odvjetništvo RH nije moguće iščitati podatke prema kriterijima iz Vašeg podneska jer se statistički podaci u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske prema tim kriterijima ne vode. Zatraženi podaci se ne mogu dobiti niti pretraživanjem informatičkog sustava državnog odvjetništva (CTS) jer je taj sustav aktivan u svim državnim odvjetništvima od kraja 2015. godine, ali i zbog toga što pretraživanje tog sustava nije predviđeno prema kriterijima navedenim u Vašem podnesku. Povrh navedenog, u sustav CTS nisu uneseni predmeti u kojima je rad, u trenutku aktivacije CTS-a u konkretnom državnom odvjetništvu bio već dovršen (arhivirani predmeti).
Radi udovoljavanja traženju iz Vašeg podneska Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bi moralo prikupiti i potom analizirati podatke u svim predmetima u kojima su postupala nadležna, podređena, državna odvjetništva, a takvo postupanje predstavlja izradu analize i stvaranje nove informacije, u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, daje tumačenja, ulaže dodatni napor, povezivanje i slično.
Slijedom svega navedenog, primjenom članka 18. stavka 5. u vezi s člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, obaviještavate se kako se Vaš podnesak ne smatra zahtjevom za ostvarivanje prava na pristup informacijama.” – stoji u odgovoru kojeg potpisuje službenica za informiranje Nives Baškiera.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
