Što se dogodilo krajem kolovoza 1995. u Varivodama – evo što nam je odgovorio DORH

Foto: fah

Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a u rujnu bi mogao prisustvovati komemoraciji ubijenim srpskim civilima u Varivodama, navodi se posljednjih dana.

Kako bismo doznali relevantne informacije o zločinu u Varivodama i njegovom procesuiranju, uputili smo upit Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

“1. Koliko je civila ubijeno u Varivodama?
2. Je li se zbog zločina u Varivodama vodio sudski postupak i kako je on okončan?” – upitali smo ih.

“U svezi Vašeg upita možemo Vam odgovoriti da je u naselju Varivode smrtno stradalo devet osoba. Zbog navedenog vodio se sudski postupak koji je 2002. godine obustavljen rješenjem Županijskog suda u Šibeniku. Nakon toga nastavilo se sa provođenjem zajedničkih izvida policije i državnog odvjetništva koji su u tijeku, a poradi otkrivanja počinitelja.” – stoji u odgovoru kojeg potpisuje glasnogovornik i zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Branko Čvrljak.

Varivode su selo u sastavu Općine Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji. Za vrijeme Domovinskog rata bile su dijelom okupiranog teritorija te su oslobođene u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Prema navodima iz medija, u selu Varivode i nedalekom selu Gošić nakon Oluje, 27. kolovoza, hrvatske su snage počinile zločin nad 16 srpskih civila, mahom starije životne dobi.

U kolovozu 2001. Slobodna Dalmacija pisala je o tom slučaju, tvrdeći da ima saznanja da su “zločin u Varivodama i Gošiću počinili ročni vojnici po zapovijedi nadređenih”.

“U Varivodama je 28. rujna 1995. ubijeno devet srpskih civila, a mjesec dana prije, 27. kolovoza iste godine, sedam, uglavnom staraca, pobijeno je u Gošićima. Kako je u to vrijeme bivša kninska općina teritorijalno pripadala Zadarskoj županiji, slučaj je procesuiran na Županijskom sudu u Zadru, koji donosi oslobađajuće presude protiv šestorice navedenih optuženika.

Na odluku se žali državni odvjetnik Vrhovnom sudu RH (na čelu mu je tada bio Milan Vuković), koji procjenjuje da je “optužnica bila nedovoljno određena u odnosu na pojedinačne postupke svakog od optuženih” i predmet vraća na ponovno postupanje. Ovaj put, zbog promjene mjesne nadležnosti (Knin dolazi u sastav Šibenske županije) obnovljeni postupak vodi se pred Županijskim sudom u Šibeniku, a započeo je 16. siječnja 2001.

Neimenovani pravosudni izvori ocjenjuju da je optužnica vrlo labava i tvrde da se temelji jedino na priznanju dvojice optuženika. Međutim, prema raspoloživim saznanjima, sporna priznanja iznuđena su policijskom represijom (batinama), ne “drže vodu”, krajnje su kontradiktorna i ne odgovaraju stanju zatečenom na mjestu zločina.” – pisala je 2001. Slobodna Dalmacija.

U kolovozu 2012. Šibenski portal pisao je o suđenju za Varivode i Gošić, navodeći kako je hrvatski branitelj Božo Bačelić, koji je bio optužen da je zajedno s još trojicom ročnika HV-a nakon vojno-redarstvene akcije Oluja počinio ubojstvo supružnika srpske nacionalnosti Nikole (76) i Milice (74) u Prukljanu kraj Skradina, tada bio podvrgnut i istrazi policije i Državnog odvjetništva u svezi likvidacije 16 srpskih civila u selima Varivode i Gošić krajem kolovoza i početkom rujna 1995. godine.

Natporučnik Božo Bačelić, bivši zapovjednik voda izvidničke satnije 113. šibenske brigade HV-a, koji je pravomoćno u svibnju 2014. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom te nad ratnim zarobljenikom, morat će državi vratiti 666 tisuća kuna plus kamate te platiti još oko 10 tisuća kuna sudskih troškova.

Nepravomoćno je to presudila 2017. sutkinja Općinskog suda u Splitu Jelena Kvarantan-Karuza, uvažavajući tužbu Ministarstva obrane podnesenu 13. veljače 2015. godine.

Osim Bačelića, sudilo se i tadašnjim ročnicima HV-a Anti Mamiću, Luki Vuko i Jurici Ravliću, i to za pomaganje počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela ubojstva civila te za ubojstvo ratnog zarobljenika Mandića. Za oba djela ročnici su oslobođeni krivnje. Na prvom suđenju 2002. svi su bili oslobođeni, no Vrhovni sud presudu je poništio i postupak vratio na početak. No, prije početka ponovljenog postupka Bačelić je nestao, pa je Županijski sud u Šibeniku u kolovozu 2007. za njim raspisao tjeralicu, a nekoliko mjeseci poslije raspisana je i Interpolova međunarodna tjeralica. Uhićen je u Njemačkoj u veljači 2013. godine.

“Pregledom nagodbe Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 20. kolovoza 2014. godine tužiteljica (država – op.a.) je s oštećenicima Dušankom Mandić, Borislavom Mandićem i Goranom Mandićem, suprugom i djecom pok. Vuka Mandića, zaključila nagodbu kojom se obvezala isplatiti oštećenicima na ime naknade nematerijalne i materijalne štete ukupan iznos od 666.000 kuna, a koji iznos je tužiteljica isplatila na račun punomoćnika oštećenika dana 16. rujna 2014. godine”, navodi se u presudi. Mandići su, dakle, od države dobili svaki po 220 tisuća kuna na ime duševne boli zbog smrti bliskog srodnika te ukupno šest tisuća kuna za troškove pogreba i crnine, navodi 2017. Slobodna Dalmacija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr/sibenskiportal.hr