Nina Obuljen Koržinek na čelu je Ministarstva kulture i medija koji je jedan od izvora novca kojim država omogućuje financiranje medija.
Pogledom unatrag, međutim, dolazi se do zanimljive činjenice.
Naime, brojni javni pozivi koje je raspisivalo ovo ministarstvo kako bi dodijelilo milijunske iznose medijima, bilo je obavijeno ‘velom tajne’.
Što zbog tajnih postupaka provedbe, što zbog načina bodovanja svojevremenih poziva i natječaja.
Obuljen Koržinek: ‘Hrvatska kultura nije ni lijeva ni desna’
Još 2016. godine ministrica Obuljen Koržinek odgovorila je na prozivke da se previše sviđa ljevičarima.
“Moja opredjeljenja i politička i svjetonazorska uvijek su bila bliska demokršćanskoj opciji, ali za ministra ili ministricu kulture je važno da se shvati da govorimo o hrvatskoj kulturi, a ona nije ni lijeva ni desna – ona je hrvatska”, kazala je.
“Da bi bila takva, ona mora reflektirati svu pluralnost našeg društva – različita razmišljanja, različite svjetonazore,” naglasila je tada ministrica.
Možda će vas zanimati
Na koje sve načine vlast u Hrvatskoj financira medije?
Mediji u RH mogu dobiti novac od države putem raznih ministarstava, vlade, Sabora te od brojnih agencija i zavoda
Tko je sjedio u povjerenstvu Ministarstva?
Iste godine kada se Obuljen Koržinek sama smjestila u demokršćanske okvire, oglasio se novinar i publicist Ante Gugo.
On je kazao je da je postojao sustav u kojem je tzv. neprofitnim medijima Povjerenstvo za sufinanciranje neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture doniralo velike iznose.
Svrha toga, pojasnio je, bila je da se jača pluralizam medija, sloboda javne riječi i da se jačaju ljudska prava.
„Već u samom startu došlo je do izopačenosti cijelog projekta jer su u Povjerenstvu sjedili vlasnici ili urednici neprofitnih medija koji su praktično sami sebi davali novac”, upozoravao je Gugo.
“Koliko su oni ispunjavali zadaću zbog koje su dobivali novac, najbolje svjedoče brojne sudske presude protiv njih ili javno objavljene isprike da bi se preduhitrile osuđujuće presude“, rekao je tada Gugo.
Dodao je da se slobodno može reći da su „baš ti i takvi mediji postali pravi rasadnici neprofesionalnog odnosa prema novinarstvu, središta medijskog nasilja i rasadnici neodgovornog odnosa prema javno izgovorenoj riječi”.
>Neprofitni mediji: U teškoj smo situaciji, ostali smo bez institucionalne potpore
‘Neprofitni mediji’ bili nezadovoljni
Godine 2018. tzv. neprofitni mediji su se požalili na tešku situaciju u kojoj su se tada našli.
Istaknuli su da su “izbačeni iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije ‘slučajnost’ ili ‘greška’ bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada”.
Dio je to pisma kojega su neprofitni mediji tada poslali Ministarstvu kulture.
Pismo je poslano i AEM-u, Saboru i Vladi, Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, pučkoj pravobraniteljici i Savjetu za razvoj civilnog društva.
>Nina Obuljen Koržinek: Model financiranja neprofitnih medija opterećen interesnim i ideološkim usmjerenjima
No, govoreći o ‘tajnim postupcima’ provedbe javnih natječaja Ministarstva kulture i medija, ne možemo ne podsjetiti na 2020. godinu.
Te je godine jedna udruga za projekt “Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija” dobila oko 15 milijuna kuna, a o kontroverznom procesu odlučivanja pisali su Narod.hr i HKV.
Potpis ministrice ‘tehnička stvar’
Tada je Ministarstvo tvrdilo da su oni samo posredničko tijelo u provedbi natječaja te da je potpis ministrice Obuljen Koržinek tek isključivo tehnička stvar, a da je za provedbu i odluke zadužen Europski socijalni fond (ESF).
Prema Ministarstvu, identitet članova Odbora za odabir projekata (OOP) bio je “tajan, kako se ne bi narušilo načelo tajnosti postupka dodjele i načelo jednakog postupanja”.
Možda će vas zanimati
HKV: Način na koji je izveden natječaj 'Mediji zajednice' dogurao je stvari do takvih apsurda da bi vrijedilo razmisliti o prijavi nadležnim europskim tijelima
Žalba ni na bilo što drugo jednako nije imala smisla jer u trenutku kada je tekao žalbeni rok ništa nije bilo ni poznato
Iz popisa tadašnjih dobitnika poticaja, bilo je vidljivo kako je nastavljena praksa financiranja određenih nevladinih organizacija.
No, među njima se tada pojavila i potpuno nova udruga, čiji je portal bez ijednog potpisanog novinara dobio 1.3 milijuna kuna.
“Način na koji je izveden natječaj ‘Mediji zajednice’ dogurao je stvari do takvih apsurda da bi vrijedilo razmisliti o prijavi nadležnim europskim tijelima”, pisao je HKV.
Naime, o tom se natječaju zapravo znalo malo ili ništa.
Primjeri financiranja od strane Ministarstva
Neki od primjera financiranja medija putem Ministarstva kulture je i preko Agencije za elektroničke medije (AEM).
>Vlada preko AEM-a dala stotine tisuća eura ‘monopolistima nad istinom’ Faktografu i Lupigi iza kojih stoji ista ekipa
Prošle je godine Ministarstvo kulture preko natječaja koji je proveo upravo AEM, gotovo 200 tisuća eura dodijelilo Faktografu za projekt kojemu su u fokusu klimatske promjene.
Riječ je o mrežnoj stranici osnovanoj 2015. godine u suradnji GONG-a i HND-a.
Ona od svog osnivanja provodi medijski reket i ograničava objave u suradnji s tvrtkom meta (Facebook) za koje procijeni da su netočne.
Udruga U ime obitelji još je 2017. godine Vladu RH i premijera Andreja Plenkovića upozorila na cenzuru Faktografa koja se zabranjuje 38. člankom Ustava koji ujedno i jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli.
No, Vlada se Udruzi nikada nije očitovala po tom pitanju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
