Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obišao je u ponedjeljak gradilište na remetinečkom rotoru i najavio da bi radovi koji su počeli u srpnju prošle godine trebali biti gotovi do kraja travnja 2020. godine.
Ukupna vrijednost radova iznosi 333 milijuna kuna, s tim da 321 milijun kuna bespovratnih iz europskih fondova i od Vlade Republike Hrvatske, izjavio je Bandić.
Istaknuo je kako su i rotor i sljemenska žičara najveći gradski projekt te da će oba biti otvorena najkasnije do Dana Grada Zagreba, 31. svibnja.
Voditelj radova Goran Radić kazao je da radovi na rotoru teku po planu i projektu te da bi 90 posto radova trebalo biti gotovo do Božića.
Istražili smo: Kako je grad Zagreb u samo 21 dan osigurao novac iz EU fondova za remetinečki rotor?
Podsjetimo, rekonstrukcija remetinečkog rotora sufinancirat će se iz EU fondova s gotovo 321 milijun kuna od 331,6 milijuna, koliki su troškovi projekta, prihvatili su to jednoglasno na sjednici zastupnici zagrebačke Gradske skupštine 21. ožujka, a ugovor je grad Zagreb potpisao 27. ožujka.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je 6. ožujka, u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.”, ograničeni poziv za sufinanciranje rekonstrukcije raskrižja Jadranske avenije i Avenije Dubrovnik – rotor Remetinec.
Nakon toga slijedila je odluka zagrebačke gradske skupštine 21. ožujka te potpisivanje ugovora 27. ožujka.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislav Petrica i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisali su 27. ožujka u Zagrebu navedeni ugovor.
Ugovor predviđa dodjelu više od 320 milijuna kuna, od čega je 272 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 48 milijuna iz državnog proračuna.
Svečanom potpisivanju Ugovora prisustvovali su i predsjednik Vlade Andrej Plenković i bivša ministrica regionalnog razvoja i Europskih fondova Gabrijela Žalac.
Ugovor sklopljen samo 21 dan nakon raspisivanja poziva
Vijest o tome da će se rotor financirati iz EU-fondova s gotovo 321 milijun kuna otvara brojna pitanja.
Naime, grad Zagreb krenuo je u ljeto 2018. godine u rekonstrukciju bez osiguranih novaca, a tek ih je naknadno osigurao iz EU fondova.
HINA objavila i podatak na kojem su natječaju dobivena ova sredstva, iz koje doznajemo da je riječ o natječaju koji je otvoren 6. ožujka 2019., a dostupan je na ovoj poveznici.
Natječaj je, dakle, raspisan 6. ožujka, a ugovor potpisan već 27. ožujka, tj. nakon samo 21 dan.
To zvuči zaista nevjerojatno. Poznavatelji problematike EU fondova ističu da tako kratki rokovi nisu slučaj kada se raspisuju natječaji iz EU fondova za znanost. Naime, najprije se godinama čeka da natječaji uopće budu raspisani, zatim nastupa evaluacija koja traje dulje od godinu dana te se, nakon toga, mjesecima sklapaju ugovori.
Stoga je zaista neobično da je Grad Zagreb ovako brzo prikupio svu potrebnu dokumentaciju te je predao, da je ona u tako kratkom roku evaluirana i da je već sklopljen ugovor.
Sladoljev: Grad Zagreb je na začelju po povlačenju novca iz EU fondova
Na loš način rješavanja prometne situacije i nepovlačenje sredstava iz EU-fondova u gradu Zagrebu još je u ljeto prošle godine upozoravao Mostov Marko Sladoljev. No, usprkos njegovom tadašnjem prigovoru gradonačelniku Bandiću, sredstva iz EU fondova ipak su, naknadno, stigla, i to nevjerojatno brzo nakon raspisivanja poziva.
„Mi u svom planu za Grad Zagreb nismo imali obnovu rotora, nego smo imali izgradnju Jarunskog mosta. Naši prometni stručnjaci, koji su radili plan su došli do šokantnog podataka da grad Zagreb nije povukao ni euro iz europskih fondova za rješavanje prometne infrastrukture.
Izgradnjom Jarunskog mosta i izgradnjom pristupnih cesta, rotor bi bio rasterećen za otprilike 30% jer bi cijeli zapadni dio Zagreba prelazio preko Jarunskog mosta. Ta investicija bi koštala oko 250 milijuna kuna, ali bi oko 80% financirali europski fondovi. Isto je i s denivelacijom zagrebačkog autoputa koja bi pospješila protočnost prometa.
Grad Zagreb je inače na začelju po povlačenju novca iz Eurospkih fondova.“, rekao je Sladoljev u kolovozu 2018. za N1.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
