Hrvatske vlasti obilježile su u srijedu drugu obljetnicu ulaska Hrvatske u EU prijamom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu na kojem su se okupili strani veleposlanici i državni vrh.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Sabora Josip Leko bili su na prijamu koji je organizirala potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Premijer Zoran Milanović nije došao na službeno obilježavanje obljetnice ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. kao najmlađe i 28. članice unije europskih država, a u vladi se nije moglo doznati zašto.
Pusić je u govoru istaknula da je put prema članstvu trajao 12 godina, od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. do ulaska u punopravno članstvo 1. srpnja 2013.
“Bilo je to 12 godina u kojima se zemlja jako promijenila”, rekla je šefica hrvatske diplomacije.
Pusić, ujedno predsjednica manjeg koalicijskog partnera HNS-a, istaknula je da je pristupanje Uniji bio prvi i jedini konsenzus vlade i oporbe, “konsenzus oko toga da je EU sigurno okruženje za Hrvatsku”.
Po njezinim riječima, Hrvatska može puno pridonijeti uspjehu Europe na jugoistoku kontinenta “koji je u povijesti bio izvor nestabilnosti”.
“Sa svim susjedima u i izvan EU-a nastavljamo raditi na tome”, rekla je Pusić.
Zaboravila je na odlazak mladih
Ipak, posljednjih mjeseci svjedoci smo snažnog vala iseljavanja iz Hrvatske, posebice mladih i obrazovanih ljudi. Predviđa se da će se njihov broj i povećati, posebice nakon njemačkog ukidanja radnih dozvola za hrvatske radnike, koje stupa na snagu 1. srpnja. Procjenjuje se da je Hrvatsku, tijekom posljednje dvije godine, napustilo više od 40.000 mladih.
Uglavnom je riječ o mladim obiteljima koje, zbog teške gospodarske situacije u zemlji, svoj boravak u inozemstvu smatraju trajnijim. Tek se manji dio vraća u Hrvatsku, nezadovoljni kvalitetom života u zapadnim zemljama ili nakon što u inozemstvu ne ispune svoja očekivanja.
Procjena je Europske komisije da će u sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika, što je ozbiljan problem hrvatske budućnosti jer se reflektira na gospodarsku stabilnost, mirovinski sustav, ali i porazno demografsko stanje zemlje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
