(FOTO) Počeo znanstveni skup o Domovinskom ratu: Mora se bolje proučiti i na tome moramo graditi budućnost

Foto: fah

Dvodnevni znanstveni skup “Domovinski rat – mogućnosti znanstvenoga pristupa” počeo je u ponedjeljak na Hrvatskim studijima u Zagrebu gdje je istaknuto kako se Domovinski rat mora bolje proučiti te da na njegovim temeljima Hrvatska mora graditi svoju budućnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pozdravljajući skup, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gordana Rusak naglasila je da bi istina o Domovinskom ratu danas trebala biti potpuno jasna, no ona to nije. Dodala je i kako bi neki htjeli izbrisati tu istinu. “Nećemo im to dopustiti”, poručila je te naglasila da na Domovinskom ratu treba graditi svoju budućnost.

“Ovaj skup”, dodala je, “kamenčić je u mozaiku o istini o Domovinskom ratu”.

Izaslanik predsjednice Republike Ante Deur pozvao je na temeljitije proučavanje građe, kao i akademik Franjo Šanjek. On je pozvao na daljnja znanstvena istraživanja o Domovinskom ratu, kad smo se, kako je rekao, borili za sebe, a ne ni protiv koga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U uvodnom izlaganju o znanstvenicima dragovoljcima Domovinskoga rata akademik Ivica Kostović naglasio je kako je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na temelju poziva i odredaba ministra zdravstva, organizirao i mobilizirao dragovoljce studente, asistente i nastavnike.

Ocijenio je da su oni, koristeći originalne ideje i znanstveni pristup, imali ključnu ulogu u vođenju podataka i okolnostima stradanja civila, identifikaciji posmrtnih ostataka, traženju nestalih osoba, izgradnji informacijskoga sustava za potrebe ratnoga zdravstva te publiciranju svih rezultata u međunarodno indeksiranim časopisima.

“Znanstvenici koji su se u početku dragovoljno, a kasnije i putem državnih institucija, organizirali za potrebe rješavanja humanitarne krize i za potrebe ratnoga zdravstva već su za Domovinskoga rata postigli bitne rezultate”, podsjetio je Kostović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o definiciji rata – je li bila riječ o domovinskom, građanskom ili ratu za naslijeđe Jugoslavije – povjesničar Mladen Ančić smatra kako se u javnom govoru ti nazivi najčešće koriste za definiranje određenih političkih stajališta koji nose precizne vrijednosne sudove o Jugoslaviji.

Ocijenio je kako znanstveni diskurs ne trpi takav način definiranja pojmova i založio se za diferenciran pristup.

Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor, a organizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na skupu će tijekom dva dana o Domovinskom ratu govoriti četrdesetak izlagača.

Znanstvenici će raspravljati o više tematskih cjelina od kojih su neke: historiografija i Domovinski rat – interpretativni izazovi, perspektive javne komunikacije u ratnim okolnostima, psihijatrijska skrb za hrvatske branitelje, psihološki pristup povećanju kvalitete života hrvatskih branitelja, Domovinski rat i društveni procesi te odjeci Domovinskoga rata u književnosti, filmu i arhivistici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.