Dvodnevni znanstveni skup “Domovinski rat – mogućnosti znanstvenoga pristupa” počeo je u ponedjeljak na Hrvatskim studijima u Zagrebu gdje je istaknuto kako se Domovinski rat mora bolje proučiti te da na njegovim temeljima Hrvatska mora graditi svoju budućnost.
Pozdravljajući skup, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gordana Rusak naglasila je da bi istina o Domovinskom ratu danas trebala biti potpuno jasna, no ona to nije. Dodala je i kako bi neki htjeli izbrisati tu istinu. “Nećemo im to dopustiti”, poručila je te naglasila da na Domovinskom ratu treba graditi svoju budućnost.
“Ovaj skup”, dodala je, “kamenčić je u mozaiku o istini o Domovinskom ratu”.
Izaslanik predsjednice Republike Ante Deur pozvao je na temeljitije proučavanje građe, kao i akademik Franjo Šanjek. On je pozvao na daljnja znanstvena istraživanja o Domovinskom ratu, kad smo se, kako je rekao, borili za sebe, a ne ni protiv koga.
U uvodnom izlaganju o znanstvenicima dragovoljcima Domovinskoga rata akademik Ivica Kostović naglasio je kako je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na temelju poziva i odredaba ministra zdravstva, organizirao i mobilizirao dragovoljce studente, asistente i nastavnike.
Ocijenio je da su oni, koristeći originalne ideje i znanstveni pristup, imali ključnu ulogu u vođenju podataka i okolnostima stradanja civila, identifikaciji posmrtnih ostataka, traženju nestalih osoba, izgradnji informacijskoga sustava za potrebe ratnoga zdravstva te publiciranju svih rezultata u međunarodno indeksiranim časopisima.
“Znanstvenici koji su se u početku dragovoljno, a kasnije i putem državnih institucija, organizirali za potrebe rješavanja humanitarne krize i za potrebe ratnoga zdravstva već su za Domovinskoga rata postigli bitne rezultate”, podsjetio je Kostović.
Govoreći o definiciji rata – je li bila riječ o domovinskom, građanskom ili ratu za naslijeđe Jugoslavije – povjesničar Mladen Ančić smatra kako se u javnom govoru ti nazivi najčešće koriste za definiranje određenih političkih stajališta koji nose precizne vrijednosne sudove o Jugoslaviji.
Ocijenio je kako znanstveni diskurs ne trpi takav način definiranja pojmova i založio se za diferenciran pristup.
Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor, a organizatori su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
Na skupu će tijekom dva dana o Domovinskom ratu govoriti četrdesetak izlagača.
Znanstvenici će raspravljati o više tematskih cjelina od kojih su neke: historiografija i Domovinski rat – interpretativni izazovi, perspektive javne komunikacije u ratnim okolnostima, psihijatrijska skrb za hrvatske branitelje, psihološki pristup povećanju kvalitete života hrvatskih branitelja, Domovinski rat i društveni procesi te odjeci Domovinskoga rata u književnosti, filmu i arhivistici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
