(FOTO, VIDEO) Hrvatski grb i zastava kroz povijest: Evo zašto Gideon Greif nije u pravu kad optužuje Hrvatsku zbog povijesnog grba

Foto: commons.wikimedia.org; Fotomontaža: Narod.hr

“Izražavajući svoju najdublju zabrinutost zbog rastućeg trenda neoustaštva, posebno među mladima, ljubazno bih Vas zamolio da kao glavni tajnik za ljudska prava nešto poduzmete i da se pozabavite pitanjem javne uporabe pozdrava ‘za dom spremni’ i uporabe ustaških oznaka, kao što je hrvatski grb s prvim bijelim poljem, koji je dokazan ustaški simbol iz Drugog svjetskog rata”, netočno je poručio izraelski povjesničar Gideon Greif glavnoj povjerenici za ljudska prava u UN-u Michelle Bachelet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok se ministrica bavi svojom karijerom Hrvatsku kleveću u UN-u: Greif optužio Hrvatsku za ‘ustaštvo’

Gideon Greif optužio je Hrvatsku pred UN-om za “problem rastućeg neoustaštva” te među ostalim iznio potpuno netočnu informaciju o hrvatskome grbu.

Hrvatska zastava i grb kroz povijest su imale različite inačice, a šahovnica s prvim bijelim poljem pojavljivala se često, još od najstarijeg sačuvanog hrvatskog grba, onog iz 1495.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nastavku donosimo kratak povijesni pregled koji u potpunosti demantira tvrdnje koje je iznio Gideon Greif.

Hrvatska dijaspora za svoju službenu zastavu jednoglasno izabrala povijesnu hrvatsku zastavu

Dr. sc. Mario Jareb: Grb koji je zadarski Tornado naslikao na kacigi vojnika nije grb NDH, kao što tvrdi vijećnica SDP-a u Zadru

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najstariji hrvatski šahirani grb potječe iz 1495., a nalazi se u austrijskom gradu Innsbrucku, na pročelju svoda kuće gradskog suca. Grb je sastavljen od 16 crvenih i bijelih polja, od kojih je prvo bijelo te okrunjen krunom. Ovaj grb nastao je u vrijeme habsburškog cara Maksimilijana I koji, doduše, još uvijek nije vladao hrvatskim kraljevstvom, ali su na tom mjestu u Innsbrucku naslikani grbovi ne samo onih zemalja koje su bile pod habsburškom vlašću, već i onih na koje je car pretendirao proširiti svoju vlast.

I doista, vrlo skoro, Maksimilijanovi su nasljednici zasjeli i na hrvatsko prijestolje. Upravo uz njihov dolazak vezana je i pojava još jednog sačuvanog hrvatskog grba- onog na pečatu hrvatskog kraljevstva iz 1527. Oslabljeni turskim nadiranjem, nakon pogibije posljednjeg ugarsko-hrvatskog kralja Ladislava Jagelovića na Mohačkom polju, hrvatski su velikaši na saboru u Cetinu donijeli odluku kojom srednjoeropskog vladara- Ferdinanda Habsburškog – priznaju hrvatskim kraljem. Dokument Sabora u Cetinu ovjeren je pečatom na kojem se nalazi šahirani hrvatski grb sa 64 polja.

Pečat Hrvatskog Kraljevstva, nalazi se na povelji kojom hrvatski velikaši priznaju Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja

Do 19. stoljeća ustalila zajednička se uporaba triju grbova u odnosu na takozvana tri hrvatska kraljevstva: Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Bansku Hrvatsku predstavljala je crveno-bijela šahovnica, Dalmaciju tri zlatne okrunjene lavolje glave na plavoj podlozi, Slavoniju grb s plavim štitom i kunom u trku na crvenom polju između dvije srebrne grede sa zlatnom šestokrakom zvijezdom u gornjem polju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatsku crveno-bijelo-plavu trobojnicu uspostavio je ban Josip Jelačić, koji je pod svojom vlašću ujedinio Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Trobojni barjak stvoren je prema bojama iz zajedničkog trodjelnog grba. U Hrvatskom povijesnom muzeju i danas se čuva Jelačićeva inauguracijska trobojnica.

Ta se tri grba ponavljaju i na inačici hrvatskog grba koji je bio u upotrebi nakon hrvatsko-ugarske nagodbe, okrunjen krunom Sv. Stjepana (ugarskom krunom). Ta se tri grba ponavljaju i na zajedničkom grbu zemalja krune Sv. Stjepana.

U grb međuratne Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije također je ušla hrvatska šahovnica, uz srpski i slovenski grb koji se nalaze na bijelom dvoglavom orlu, iznad kojega je kruna dinastije Karađorđevića.

Dolaskom ustaške vlasti i uspostavom tzv. Nezavisne Države Hrvatske propisana je nova zastava i grb- bila je to trobojnica s šahiranim grbom te tropletom viticom u lijevom kutu u kojoj se nalazi tamno plavo slovo U. Zakonom iz 1941. vlasti NDH su propisale izgled tog grba:
“Zastava Nezavisne Države Hrvatske je zastava s tri vodoravno položena polja i to: najviše crveno (boje krvi), pod njim bijelo, a pod tim modro.
Visina te zastave prema širini je u omjeru 2:3 ili 2:5.
U sredini bijelog polja je državni grb Nezavisne Države Hrvatske bez troplete vitice. Postavljen je od crvenog i modrog polja daleko, koliko je duga stranica jedne četvorine u grbu.
Na crvenom polju kraj koplja nalazi se vitica, kao ona na grbu, izvedena crveno tako, da je njena površina ostavljena bijela. U njenom bijelom polju je veliko tamno modro slovo U.
Ta se državna zastava rabi svagdje, osim kod ratne mornarice.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U javnosti se danas često može čuti netočna optužba da je hrvatski šahirani grb s prvim bijelim poljem – grb NDH i kao takav neprihvatljiv. Optužba je potpuno netočna s obzirom da su kroz povijest, kao što je prikazano, mnogo prije NDH, bile u upotrebi različite inačice hrvatske šahovnice – i s prvim bijelim i s prvim crvenim poljem, dok zastava i grb NDH kao neodvojivi simbol imaju tropletu viticu s velikim slovom U – simbolom ustaškog pokreta.

Dolaskom komunističke vlasti, šahovnica je zadržana na znaku Federalne Države Hrvatske. Znak je izgledao ovako:
„Grb Socijalističke Republike Hrvatske je polje okruženo s dva snopa žitnog klasja zlatne boje. U dnu polja je željezni nakovanj nad kojim se blago talasa morska pučina. Iz morske pučine uzdiže se historijski hrvatski grb iznad kojega izlazi sunce. Snopovi žitnog klasja dolje se sastavljaju i isprepliću, a u svom sastavu opleću postolje nakovnja. Između vrhova klasja je zlatom obrubljena crvena petokraka zvijezda kojoj su donji kraci usmjereni u polje grba.“

Republička se pak zastava koristila bez šahovnice – hrvatska trobojnica s crvenom petokrakom zvijezdom u sredini.

Nakon demokratskih promjena najprije su, 1990. doneseni amandmani na Ustav SR Hrvatske, kojim je određeno da je grb Republike Hrvatske “povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.”

Službeni simboli usvojeni 25. srpnja 1990. do kraja istoga mjeseca počeli su zamjenjivati dotadašnje simbole SRH gdje god da su se oni još uvijek nalazili. Na javne zgrade izvješene su nove zastave RH, a započelo je i mijenjanje pečata. Ustavni amandmani nisu bili jasni. Naime, višemjesečna uporaba zastava s grbovima s početnim bijelim poljem imala je u prvom trenutku za posljedicu javno isticanje upravo takvih zastava na javnim zgradama i uredima.

Tek je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. crveno polje jasno određeno kao početno na grbu. Inačica s početnim bijelim poljem grba, danas je često korištena među Hrvatima izvan Hrvatske, ali i drugim dijelovima hrvatskoga društva.

Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika RH propisan je izgled zastave i grba Republike Hrvatske. Propisani grb sastoji se od 25 crveno-bijelih polja, od kojih je prvo crveno, a na njemu se nalazi kruna koja se sastoji od još 5 povijesnih hrvatskih grbova.

Prvi je grb kojega su u 19. stoljeću koristili ilirci, drugi je grb Dubrovačke Republike, treći je grb Dalmacije s tri lavlje glave, zatim grb Istre s prikazom jarca te grb Slavonije s kunom između dvije bijele pruge i šestokrakom zvijezdom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.