Franak i Snaga: ‘Pozivamo Vrhovni sud da što prije riješi revizije nakon konverzije kredita’

Foto: Fah

Udruga Franak i Stranka građanskog i narodnog aktivizma – Snaga pozvali su u petak Vrhovni sud da što prije donese odluke o revizijama u vezi s pravom oštećenih dužnika na obeštećenje nakon konverzije kredita u švicarskim francima, s obzirom na to da u lipnju ove godine nastupa zastara potraživanja preplaćenih kamata u slučaju franak.

O tome su na konferenciji za novinare govorili zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar, aktivistice Jasna Čekada i Maja Gavran te član Glavnog odbora stranke Snaga Branko Kovačević.

Aleksić je objasnio pravne i matematičke razloge zbog kojih konverzija CHF kredita ne smije biti povod za odluku da dužnici s konvertiranim CHF kreditima ne bi imali pravo na obeštećenje na temelju preplaćenih kamata i preplaćenoga CHF tečaja.

Vrhovni sud, je po njegovim riječima, prije u svojim revizijama utvrdio da se ništetne ugovorne odredbe ne mogu promijeniti u valjane naknadnim nestankom ništetnih odredaba.

Za slučaj franak možda je najvažnija revizija u kojoj je utvrđeno da ništetnost može biti otklonjena isključivo ako je zakonskom odredbom propisana konvalidacija ništetnih pravnih poslova a s obzirom da Zakonom o konverziji to nije utvrđeno, taj zakon ne poništava pravo dužnika na potpuno obeštećenje, smatraju u Franku i Snazi.

Naveli su da usporedba efekta konverzije s efektom presude za obeštećenje po istome kreditu najzornije pokazuje da konverzijom nije postignuto ono što se mora postići na temelju prava EU, a to je povratak u stanje kao da nikada nisu ugovorene ništetne ugovorne odredbe, te potpuna restitucija svih nepošteno naplaćenih novčanih iznosa.

Sve manje vremena za privatne tužbe

Predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar rekao je da je sve manje vremena za privatne tužbe, a ljudi koji su konvertirali kredite još uvijek nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe, i ne znaju sa sigurnošću imaju li pravo na obeštećenje.

Podsjetio je da je kolektivna presuda za nepoštene kamate donesena još 2014., a zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa u lipnju 2019.

Tvrdi da konverzija nije obeštećenje dužnika, “već socijalna mjera koja je ponudila slamku spasa korisnicima toksičnih kredita koji su upali u živo blato nezakonite promjenjive kamate i podivljale valutne klauzule”.

Vrhovni sud vezano uz to pitanje ima dvije revizije na odlučivanju, jednu od lipnja 2018., a drugu od listopada 2018. To pitanje za Vrhovni sud nije novost jer to pitanje visi u zraku već tri godine.

Podsjećajući kako je za odluku Vrhovnoga suda o zastarama trebalo tri mjeseca, dok se drugu odluku čeka već pola godine, Sudar je zaključio da se čekati više ne smije.

U ime Udruge Franak i 55.000 dužnika koji su konvertirali CHF pozvao je Vrhovni sud donese hitno i konačno odluku o pravima nakon konverzije jer će sutra već biti prekasno.

Aktivistice Jasna Čekada iz Rijeke i Maja Gavran iz Siska, koje svakodnevno odgovaraju mobitelom na pitanja oštećenih dužnika, govorile su o svojim iskustvima iz razgovora s oštećenicima, i o tome kako su ljudi već očajni te pomalo gube nadu u hrvatsko sudstvo.

Vrhovni sud: predmeti se uzimaju u rad prema više kriterija hitnosti

Vrhovni sud je komentirajući navode izrečene na konferenciji za novinare priopćio da su u radu dva predmeta koji se odnose na “konvertirane kredite”.

„Shvaćamo brigu poštovanog zastupnika, međutim, Građanski odjel VSRH u ovom trenutku ima u radu preko 14.000 predmeta, a koji se uzimaju u rad prema više kriterija hitnosti”, priopćio je Vrhovni sud, navodeći da suci izvjestitelji nastoje ‘izbalansirati’ te kriterije, vodeći računa da stranke u postupku, zbog ranijeg uzimanja u rad ne bi stekle dojam pristranosti suda kada su u pitanju pojedine stranke ili pojedine grupe predmeta.

„Smatramo da bi predloženi institut ‘oglednog spora’ , kao i po VSRH predložene izmjene Zakona o parničnom postupku glede izvanrednog pravnog lijeka revizije, znatno ubrzao rad na ‘tipskim predmetima’ te donio veću pravnu sigurnost. Bio bi to veliki korak prema ostvarivanju ustavne uloge VSRH u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni,” priopćio je Vrhovni sud.

Izvor: narod.hr/hina