Geodetski fakultet: Petrinjski potres izazvao izuzetno velike pomake Zemljine kore

Foto: fah, geof.unizg.hr, Fotomontaža: Narod.hr

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je iz multisenzorskih mjerenja odredio post-seizmičke pomake na području šireg zagrebačkog područja i Banovine prouzročene petrinjskim potresom, piše geof.unizg.hr.

Podsjetimo, potres magnitude 5,0 prema Richteru s epicentrom nedaleko Petrinje snažno je zatresao 28. prosinca 2020. godine područje središnje Hrvatske, a osjetio se i u susjednim državama. Isto jutro na istom epicentralnom području uslijedila su još dva jača potresa, prvi magnitude 4,7 prema Richteru, a drugi magnitude 4,1 prema Richteru.

U narednih 24 sata na istom epicentralnom području dogodilo se još desetak slabijih potresa. Međutim, ispostavilo se je da su svi navedeni potresi bili samo niz predudara prije glavnog potresa koji se dogodio dan kasnije, 29. prosinca 2020. u 12:19.

Epicentar ovog razornog potresa magnitude 6,2 prema Richteru bio je 5 km jugozapadno od Petrinje sa žarištem na dubini od 11 km. Potres se snažno osjetio u Hrvatskoj i susjednim državama, ali i u dijelovima udaljenijih država kao što su Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Kosovo, Crna Gora i Italija (slika 1).

Na veliku žalost, živote je izgubilo najmanje sedam osoba. Materijalna šteta u epicentralnom području je velika, naročito u starim jezgrama Siska, Petrinje i Gline kao i u okolnim selima. Ovdje treba naglasiti da je potres u Petrinji je 30 puta jači od Zagrebačkog potresa.

Slika 1a. Karta podrhtavanja površine tla za vrijeme glavnog potresa u Petrinji (29. prosinca 2020. u 12:19) izraženo vrijednostima horizontalnih vršnih ubrzanja tla u postocima ubrzanja sile teže [URL 1]
Slika 1b. Karta podrhtavanja površine tla za vrijeme glavnog potresa u Petrinji (29. prosinca 2020. u 12:19) izraženo vrijednostima horizontalnih vršnih ubrzanja tla u postocima ubrzanja sile teže [URL 1]

Preliminarna analiza površinskih pomaka

Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je dan nakon potresa napravljena preliminarna analiza površinskih pomaka. Dobiveno je da se zapadno krilo rasjeda pomaklo cca 35 cm u smjeru sjeverozapad, a istočno krilo rasjeda cca 28 cm u smjeru jugoistok. Ovaj rezultat u skladu je s mehanizmom pomaka u žarištu potresa.  Prvi preliminarni rezultati objavljeni su na službenim stranicama Geodetskog fakulteta [URL 2].

U razdoblju od veljače do travnja 2021. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obavio je znanstveno istraživanje u svrhu određivanja pomaka Zemljine kore na području Banovine, uzrokovanih seizmičkom aktivnošću kombinacijom GNSS izmjere (primjenom CROPOS VPPS-a) na stalnim točkama geodetske osnove i obrade InSAR snimki.

Na temelju grafičkog prikaza vidljivi su najveći pomaci uz područje Pokupskog rasjeda. Zapadno rasjedno krilo pomaknulo se u smjeru zapada te prema GNSS mjerenjima najveći pomak dogodio se na području Slane i Glinskih Poljana s maksimalnim iznosom od 42 cm, dok je prema rezultatima InSAR obrade taj pomak maksimalnih 38 cm u smjeru zapada.

Istočno rasjedno krilo pomaknulo se prema istoku te se najveći pomak dogodio se na području oko grada Petrinje (najveći GNSS pomak 57 cm, InSAR 47 cm).

Slika 2. Usporedba GNSS i InSAR pomaka u smjeru zapad-istok

GNSS mjerenja

GNSS rezultati navode pomak zapadnog rasjednog krila u smjeru SZ (na području Luščana najveći GNSS pomak 43 cm) te pomak istočnog rasjednog krila u smjeru JI (na području Petrinje najveći GNSS pomak 60 cm).

Budući da InSAR prikazuje samo horizontalne pomake u smjeru zapad-istok svi pomaci koji su usmjereni prema sjeveru, bez obzira na veličinu pomaka, nisu registrirani putem InSAR-a jer nisu usmjereni ni prema zapadu ni prema istoku (primjer područje Luščana, Drenovca Banskog, Velikog Gradca i Malog Gradca).

Slika 3. Usporedba horizontalnih pomaka GNSS mjerenja i InSAR-a u smjeru zapad-istok

Rezultati obiju tehnika ukazuju da se uzdizanje tla dogodilo na području Slane, Glinskih Poljana i Sibića s maksimalnim pomacima u iznosu od 14 cm prema rezultatima GNSS mjerenja tj. 24 cm prema InSAR rezultatima. Na području grada Petrinje InSAR pomaci bilježe blago uzdizanje tla, dok GNSS mjerenja bilježe uzdizanje tla do 18 cm.

GNSS mjerenjima utvrđena su velika uzdizanja na području Grede (19 cm) te Velike Soline (16 cm), međutim, InSAR pomaci ukazuju na blaga spuštanja tla na tim područjima. Prema GNSS mjerenjima najveće spuštanje dogodilo se na području Siska (do 20 cm), međutim, InSAR rezultati ne registriraju pomake u toj veličini.

Prema interferogramu najveća spuštanja tla dogodila su se na području Gornje Bačuge i Nebojana (od -9 cm do -17 cm), dok GNSS mjerenja bilježe spuštanja tla manja od deklarirane 3D točnosti VPPS-a (manja od 5 cm). Prema interferogramu spuštanje tla dogodilo se i na području oko grada Gline s čime se slažu i rezultati GNSS mjerenja.

Slika 4. Usporedba GNSS i InSAR vertikalnih pomaka

Petrinjski potres prouzročio je signifikantne pomake Zemljine kore

Do sada nije zabilježeno niti jedno istraživanje utjecaja Petrinjskog potresa na šire zagrebačko područje. Stoga je Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu napravio preliminarnu analizu površinskih pomaka koristeći podatke satelitske misije Sentinel-1 iz ESA-inog programa Copernicus.

Dobiveni pomaci u horizontalnom smjeru su od 6,4 cm prema zapadu do 5,4 cm prema istoku te od -5,7 cm do 8,7 cm u vertikalnom smjeru. Evidentno je da je Petrinjski potres prouzročio signifikantne pomake Zemljine kore ne samo na Petrinjskom području već i na širem zagrebačkom području.

Slika 5. Horizontalni pomaci na širem području Zagreba iz InSAR-a u smjeru zapad-istok
Slika 6. Vertikalni pomaci na širem području Zagreba iz InSAR-a

Rezultati istraživanja

Preliminarni rezultati istraživanja koje je proveo Geodetski fakultet (slike 2 – 6) upozoravaju da je Petrinjski potres uzrokovao izuzetno velike pomake tla na području Petrinje, Gline, Siska kao i puno šireg područja koje uključuje Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Krapinsko-zagorsku županiju te posebno područje Grada Zagreba gdje je prouzročio velike progresivne štete na objektima koji su već bili oštećeni u Zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020.

Reference:

URL1: https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zh/map

URL2: https://www.geof.unizg.hr/novosti/karta-povrsinskih-pomaka-dobivena-satelitskom-radarskom-interferometrijom-za-petrinjski-potres-magnitude-6-3/

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/geof.unizg.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.