Dana 1.12.2013., 23 godine od osamostaljenja Republike Hrvatske, održan je prvi narodni referendum – referendum koji su pokrenuli i omogućili samo građani.
Protiv najdemokratskijeg načina izjašnjavanja birača – referenduma – o referendumskom pitanju „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“– bili su tadašnji premijer Milanović i cijela njegova vlada sa svim ministrima, s njima povezane tzv. civilne udruge, tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović koji se na današnji dan, suprotno demokratskoj praksi i smjernicama Venecijanske komisije, pojavio na naslovnici Jutarnjeg lista uz naslov:“Ja ću glasati protiv, a vi?“, a gotovo 90 % medijskih izvješća bilo je protiv referenduma i prava birača da u demokratskom ozračju odlučuju o tako važnom pitanju kao što su brak, obitelj, posvajanje i podizanje djece.
Unatoč mučnoj atmosferi punoj političkog i medijskog pritiska, zastrašivanja i etiketiranja, 66% birača izjasnilo se ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.
Referendum o braku ne samo da je zaštitio brak kao temelj obitelji, osnovne stanice svakog društva, već je razotkrio i suženi prostor demokratskih sloboda –nametanje ideologije zloupotrebom političke vlasti, političku pristranost i neprofesionalnost velikog dijela medija, financijsku i političku povezanost SDP-a i HNS-a sa tzv. organizacijama civilnog društva, nepravedan izborni sustav koji oduzima vlast građanima i prebacuje je u ruke političkih stranaka, širenje mržnje, etiketiranje i ušutkavanje neistomišljenika medijskim kampanjama blaćenja koje vode „tolerantni“ glasnogovornici mnogih udruga za ljudska prava i od HND-a nagrađivani novinari…
Rezultati referenduma o braku razbili su medijsku laž o „urbanoj“ Hrvatskoj koja je PROTIV i „ruralnoj“ Hrvatskoj koja je ZA brak kao zajednicu žene i muškarca. Od 128 hrvatskih gradova – njih 120 je većinski glasao ZA, uključujući i grad Zagreb, a samo je 8 gradova većinski glasovalo PROTIV ustavne zaštite braka.
Referendum o braku u Hrvatskoj potaknuo je brojne druge zemlje da zaštite pravo djeteta da se rodi i odrasta, kada god je to moguće, u jedinoj zajednici koja može stvoriti novi život – zajednici žene i muškarca – Makedonija, Slovačka, Latvija, Armenija, Poljska, Gruzija, Slovenija osigurale su ustavnu ili zakonsku zaštitu braka, Rumunjska je prikupila više od 3 milijuna potpisa za ustavnu zaštitu braka, a u mnogim drugim zemljama građani su ponovno otvorili rasprave o nametanju rodne ideologije i redefiniciji braka i obitelji koja šteti djeci, odraslima i društvu.
Najnoviji znanstveni rad The New Atlantis – pokazao je da su mnoge tvrdnje koje su protivnici braka kao zajednice žene i muškarca iznosili u tijeku kampanje – potpuno netočne. Tako nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili da je spolna orijentacija genetski ili biološki određena, nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da je “rodni identitet” urođeno, nepromjenjivo ljudsko svojstvo neovisno o biološkom spolu – tako da osoba može biti „muškarac zarobljen u ženskom tijelu” ili „žena zarobljena u tijelu muškarca”.
Navedeno izvješće donosi i činjenice da rodni identitet ovisi o spolu i da se samo 0,6 % osoba izjašnjava da je drugačijeg roda nego što im je biološki spol, da su osobe koje privlači isti spol u djetinjstvu bile 2-4 puta više izložene nasilju nego osobe koje privlači suprotan spol. Kao i da su depresija, ovisnost i samoubojstvo kod ne-heteroseksualnih osoba 1,5 do 4 puta češći nego kod heteroseksualnih.
Više možete čitati ovdje: http://www.thenewatlantis.com/publications/number-50-fall-2016
Prvi narodni referendum omogućile su tisuće volontera, stotine tisuća građana koji su svojim potpisom omogućili njegovo raspisivanje i oko milijun birača koji su, unatoč zastrašivanju, etiketiranju i pritiscima izašli na referendum, glasali u skladu sa svojom savješću i vrijednostima.
Građanska inicijativa „U ime obitelji“ okupila je građane različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti, političkih i drugih uvjerenja, brojne udruge, sve veće vjerske zajednice, hrvatske branitelje, političke stranke – sve one koji smatraju da je brak životna zajednica žene i muškarca – kako bi na najdemokratskiji način – referendumom – izrekli svoj stav o braku i obitelji.
U nastavku pogledajte pregled najvažnijih datuma i događaja koji su te godine obilježili djelovanje Građanske inicijative “U ime obitelji”.
U siječnju 2013. osnovana je koordinacija udruga, dok je u ožujku osnovan Organizacijski odbor Inicijative, kada počinju i pripreme za izjašnjavanje građana o raspisivanju referenduma s referendumskim pitanjem: „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“. Inicijativa je predstavljena na prvoj konferenciji za novinare održanoj u travnju.
Izjašnjavanje građana
Zahtjev za raspisivanje referenduma građani su mogli potpisati na više od 2000 mjesta u cijeloj Hrvatskoj od 12. do 26. svibnja 2013. Prikupljeno je 749 316 valjanih potpisa koji su predani Hrvatskom saboru 14. lipnja 2013. čime je ostvarena prva faza u raspisivanju referenduma. Na Hrvatskom saboru i Ministarstvu uprave bilo je da te potpise provjere i nakon toga Hrvatski sabor raspiše referendum.
Bez 6000 volontera koji su nesebično darivali svoje vrijeme, vještine i novac to ne bi bilo moguće. Tako su građanima RH omogućili prvi referendum od samostalnosti na kojem su mogli reći kako žele urediti društvo. Na hrvatskim je sveučilištima djelovala Studentska inicijativa koja je na svojim fakultetima i u studentskim domovima organizirala izjašnjavanje o referendumu i kvalitetne debate o važnosti braka za hrvatsko društvo.
Prikljupljanje potpisa nije bilo lako – volonteri su bili napadani, vrijeđani i omalovažavani, zapaljen je i štand na mjestu izjašnjavanja građana, srušena je internetska stranica Inicijative. Promijenjen je i broj potpisa koji je Inicijativa trebala prikupiti (porastao je s 375 tisuća na 451 tisuću potpisa što čini 10 posto od ukupnoga broja birača U RH). No, Inicijativa je sve to izdržala i hrabro se suočila sa svim izazovima.
Pokušaj opstrukcije od strane vlasti
Potpisi su provjereni u rujnu – Ministarstvo uprave provjerilo ih je nakon tri mjeseca, Inicijativa je slala brojna pisma saborskim zastupnicima, predsjedniku Sabora, poticala ih da potaknu raspravu o referendumu i zatraže njegovo raspisivanje.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav tumačio je Ustav suprotno mišljenjima 11 profesora Ustavnoga prava koji su ranije zajedničkom otvorenom izjavom naglasili da ukoliko 10 posto birača zatraži izmjenu Ustava, Sabor mora raspisati ustavotvorni referendum te bi „odbijanje Hrvatskog sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo negiranje same biti referenduma narodne inicijative (…)“.
Podrška poznatih osoba
Referendum je podržao čitav niz poznatih osoba, poput Blanke Vlašić, Pere Galića – pjevača Opće opasnosti, Thompsona, Dubravka Šimenca, Ivana Gudelja, nogometaša Daria Šimića i mnogi drugi.
Upozorenje Ustavnog suda
28. listopada oglasio se Ustavni sud te upozorio Hrvatski sabor da je odluka kojom potvrđuje da je referendum, na kojem se narod većinski izjasni “za” predloženo pitanje, proveden u skladu s Ustavom, ujedno znači i da je Ustav promijenjen na dan održavanja referenduma s trenutačnim pravnim učinkom, jednostavnije rečeno – građani na referendumu svojom odlukom izravno mijenjaju Ustav.
Vrijeđalačka kampanja ‘PROTIV’
8. studenoga Hrvatski je sabor raspisao referendum koji će se održati 1. prosinca. Time je započela kampanja ZA ustavnu zaštitu braka u kojoj su volonteri organizirali razne tribine i događanja u svim dijelovima Hrvatske te tako informirali građane o predstojećem referendumu.
Tijekom svih tih mjeseci vodila se jaka anti-kampanja u kojoj je sudjelovao veći dio medija, aktualna vlast, „nevladine“ udruge te GONG. Predstavnici Inicijative su vrijeđani, uspoređivani s nacističkim zločincima, izmišljane su lažne izjave, optuživalo se za diskriminaciju.
Predsjednik i premijer kršili preporuke Venecijanske komisije
Unatoč jasnim preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe u Kodeksu dobre prakse za referendum u kojem jasno stoji kako vlada ne smije koristiti javna sredstva za referendumsku kampanju niti zlouporabiti političku poziciju za jednostranu kampanju protiv referenduma kako bi građani mogli donijeti informiranu odluku o referendumskom pitanju, i Premijer i Predsjednik RH, kao i većina ministara u Vladi javno se izjašnjavala „protiv“ referenduma.
Pobjeda građana
Europska je komisija 2013. godinu proglasila „Godinom građana“. U Hrvatskoj je ona proslavljena na najbolji mogući način 1. prosinca – festivalom izravne demokracije na kojem je 66% građana koji su izišli na referendum (946 433) odlučilo da u Ustav RH uđe odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.
Odluka o ustavnoj zaštiti braka i službeno je objavljena u Narodnim novinama 11. prosinca 2013. Brak je životna zajednica žene i muškarca – stoji u 62. članku, st. 2. Ustava Republike Hrvatske.
Srušen mit o ‘ruralnoj’ i ‘urbanoj’ Hrvatskoj
Zanimljivo je da je prvi građanski referendum srušio mit o „urbanosti“ onih koji su protiv i „ruralnosti“ onih koji su za brak kao zajednicu žene i muškarca. Od 128 hrvatskih gradova, samo je 8 bilo protiv braka kao zajednice žene i muškarca, a svi su ostali bili ZA.
Čestitke iz cijelog svijeta
Građanskoj inicijativi “U ime obitelji” su po uspješno završenom referendumu stigle čestitke iz cijelog svijeta – zahvala za hrabrost hrvatskim biračima koji su na najdemokratskiji način Ustavom zaštitili brak kao zajednicu žene i muškarca.
Čestitke su stigle i iz Slovenije, Mađarske, SAD-a, Portugala, Španjolske, Slovačke, Italije, iz brojnih zemalja Latinske Amerike, Irske, Poljske,Velike Britanije, Estonije, Austrije, Australije, Novog Zelanda, Švicarske, Njemačke i mnogih drugih zemalja.
Ministar Bauk priznao: Htjeli smo istospolne veze izjednačiti s brakom kroz obiteljski zakon, ali nas je spriječio referendum!
Tadašnji ministar uprave Arsen Bauk, pokretač hrvatskog Zakona o životnom partnerstvu, 2015. godine priznao je da je Kukuriku vlada status homoseksualnih parova htjela regulirati putem Obiteljskog zakona, ali ih je u tome spriječio referendum, pa su morali ići na Zakon o životnom partnerstvu. Htjeli smo biti prvi u regiji, izjavio je Arsen Bauk.
Tijekom 2014. godine donijeli smo Zakon o životnom partnerstvu. Izjednačili smo sve što smo mogli osim samog naziva brak i prava na posvajanje djece u istospolnim zajednicama. Dok smo pripremali zakon imali smo i referendumsku inicijativu koja je tražila da se u Ustavu RH brak definira kao zajednica muškarca i žene. Ipak, nisu uspjeli spriječiti Zakon o životnom partnerstvu. Zbog građanske inicijative, referenduma o braku i toga što je u Ustavu brak definiran kao zajednica muškarca i žene, nismo imali mogućnost životno partnerstvo uključiti u Obiteljski zakon, ali smo donijeli Zakon o životnom partnerstvu”, javno je priznao ministar Bauk.
Inače, Arsen Bauk je tijekom prikupljanja potpisa i referendumske kampanje u mnogo navrata tvrdio kako nije bilo nikakve namjere aktualne vlade izjednačiti istospolnu vezu i brak.
Brak kao zajednica žene i muškarca temeljna vrijednost u RH
Zajedničko zalaganje volontera i podupiratelja U ime obitelji omogućilo je svim hrvatskim građanima da na najdemokratskiji način, unatoč protivljenju tadašnje vlasti, javno iskažu svoje vrijednosti i stav o braku, posvajanju i podizanju djece te obitelji. Ustav je najviši i temeljni pravni akt Hrvatske i odražava temeljne vrijednosti hrvatskog naroda – amandman na članak 61 kojim je Ustav promijenjen 1. prosinca 2013. – potvrdio je da je brak kao zajednica žene i muškarca temeljna vrijednost u Republici Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
