Grabar-Kitarović: Hrvatski model županija je najbolji mogući model

Županije moraju ostati i jamac su regionalnog razvoja, ali je nužna njihova fiskalna i funkcionalna decentralizacija, zaključak je tematskog sastanka “Samoupravna uloga i razvojne mogućnosti hrvatskih županija” održanom u Uredu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja se slaže da sadašnji ustroj županija treba ostati.

“Moj je čvrst stav da je sadašnji ustroj županija, koji je postavio još pokojni predsjednik Franjo Tuđman, dobar sustav, da treba ostati i da na pravi način odražava potrebe ljudi na terenu”, rekla je predsjednica nakon gotovo dvosatnog sastanka koji je organizirala na Pantovčaku, koji je okupio župane dvadeset hrvatskih županija te zagrebačkog gradonačelnika. Sastanku je nazočio i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić te pomoćnik ministrice uprave Marko Kovačić.

Grabar-Kitarović: Hrvatski model županija je najbolji mogući model

“Držim da je hrvatski model županija ne samo održiv, nego i najbolji mogući model koji može ostvariti ravnomjerni razvoj Hrvatske”, kazala je Grabar-Kitarović i istaknula kako je upravo sadašnji model teritorijalnog ustroja omogućio uspješan razvoj Istri i Međmurju te poštivanje regionalnih specifičnosti u Hrvatskoj.

Ocijenila je kako regionalizacija, odnosno okrupnjivanje ne bi bilo dobro za Hrvatsku jer bi, smatra, dovelo do destabilizacije države i nedostatnog regionalnog razvoja. “Previše bi došlo do okrupnjivanja koje bi još više slijevalo funkcije u veće gradove, veće centre, a ja čvrsto stojim na poziciji jednakomjernog razvoja Hrvatske, svih njenih dijelova, pa i manjih gradova i najmanjih sela i zaseoka. Držim da ovakav županijski ustroj pruža priliku svima”, ustvrdila je.

U pogledu racionalizacije sustava, što je također bila tema sastanka, predsjednica kaže kako postoji mogućnost osnivanja zajedničkog ureda u slučaju više županija kad je to potrebno, o čemu je potrebno nastaviti daljnju javnu raspravu. Nužnom, pak, smatra funkcionalnu i fiskalnu decentralizacija sustava, a s tim su se složili i svi župani. “Decentralizaciju sam zastupala i u kampanji, a i sada joj s izmještanjem svoga ureda u pojedine županije i gradove nastojim dati prilog i zamah”, rekla je Grabar-Kitarović.

U pogledu funkcionalne decentralizacije, naglasila je, više raznih djelatnosti treba prenijeti u ovlasti županija, a tu spada i upravljanje sredstvima iz EU fondova. “Čvrsto držim da bi se daljnjom decentralizacijom tog procesa i spuštanjem ovlasti na županije, koje puno bolje mogu prepoznati potrebe svoga stanovništva i razvoja svog teritorijalnog dijela, puno učinkovitije koristila sredstva iz EU fondova, posebno kohezijskih fondova, fondova za regionalni razvoj”, ocijenila je.

Kod fiskalne decentralizacije predsjednica ističe da županije moraju imati puno veće ovlasti u određivanju i rashoda i prihoda te ocjenjuje da je fiskalni položaj županija definitivno pogoršan posljednjih godina. Napominje da je europski prosjek udjela proračuna lokalnih jedinca u proračunu opće države na razini 20 posto, dok je u Hrvatskoj on dvostruko manji, 10 posto. “To također pokazuje potrebu daljnje fiskalne decentralizacije, da lokalne razine moraju više upravljati svojim prihodima”, ustvrdila je.

Predrasuda je da su županije teret za proračun

Predsjednica je odbacila predrasude da su županije veliko opterećenje za proračun, navodeći da sve županije zajedno imaju dvije tisuće zaposlenih i raspolažu s 3,3 milijarde kuna prihoda, dok središnja država ima 140 milijardi kuna i 50 tisuća zaposlenih. “Zaposlenici svih županija čine tek 0,85 posto od ukupno 230 tisuća svih državnih službenika i namještenika. Napominjem da samo Fina ima više zaposlenih nego sve hrvatske županije zajedno. Toliko o tim predrasudama koliko županije imaju zaposlenika i koliki su teret”, rekla je Grabar-Kitarović.

Zabluda je, smatra, i da su jedince regionalne samouprave u EU puno veće nego u Hrvatskoj, ističući da njihova veličina europskim zakonodavstvom nije propisana, već je praksa različita od države do države.

Predsjednica je pohvalila hrvatske župane, odnosno Hrvatsku zajednicu županija u kojoj, tvrdi, bez obzira na političku pripadnost pojedinog župana vlada duh zajedništva te slaganje u svim temeljnim pitanjima značajnima za županije i teritorijalni ustroj države.

Tolušić: Županije su jedina svjetla točka u privlačenju sredstava EU fondova

Ministar Tolušić upozorio je da je Hrvatska na začelju u EU u privlačenju sredstava Europske unije, a kao jedinu svjetlu točku označio je upravo županije. “Preko 1300 projekata koje su direktno provele hrvatske županije ili njihova tijela, plus velik broj projekata koje su za direktne korisnike odradile županijske razvojne agencije. To dovoljno govori da su županije jedine institucije koje su prepoznale i na pravi način se pripremile za sustav EU fondova”, rekao je.

Ako i dalje želimo biti zadnji u privlačenju sredstava eu fondova onda sadašnji sustav županija trebamo demontirati, a ako želimo biti bolji i kvalitetniji trebamo ojačati županije i dati im priliku da se dalje razvijaju, dodao je.

Tolušić je najavio da će njegovo ministarstvo krajem ove ili početkom iduće godine izmjenom operativnih programa omogućiti decentralizaciju sustava upravljanja EU fondovima i “spustiti” novce izravno na županijsku razinu”. “Znači milijunu eura doći će u ruke županijama jer osobno smatram da su županije te koje najbolje znaju koje su potrebe na njihovom terenu”, naglasio je.

Župani prezadovoljni stavovima predsjednice i ministra

Šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, kao i drugi župani izrazili su veliko zadovoljstvo sastankom te zahvalili predsjednici Republike koja ga je organizirala. “Moje srce je danas veliko, kao i svih župana. Predsjednica je izrekla ono, i stoji na stavu kao i ministar Tolušić, što mi kao zajednica županija odavno govorimo, a to je da je županijski ustroj pogođen i da ga ne bi trebalo mijenjati samo zato da bi se zadovoljila forma da je napravljen jedan dio reforme kroz teritorijalni preustroj”, naglasio je.

Teritorijalni preustroj nije reforma, reforma je fiskalna i funkcionalna decentralizacija, ističe Pauk i dodaje da županije moraju biti nositelj tog procesa, koristeći pritom što više EU fondove.

Istarski župan i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Valter Flego kaže da je Hrvatska “precentralizirana država” te ističe da su iz gospodarske krize najbrže izlazile decentralizirane države. “Mi koji smo ovdje posla se ne bojimo, ali trebamo više alata za upravljanje vlastitim razvojem. naravno, poštujući princip supsidijarnosti i transparentnosti”, kaže Flego.

Naglašava da županije najbolje poznaju situaciju na terenu, a u pogledu transparentnosti ističe kako je jasno da je ona razina vlasti koja je bliža građanima ujedno i pod njihovim jačim “povećalom” u pogledu trošenja novca. Eventualna teritorijalna reforma morala bi, kaže, za cilj imati veću efikasnost gradova, općina odnosno županija. A to se, ističe i on, postiže samo kroz decentralizaciju, odnosno spuštanje novca na niže razine.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar rekao je da se župani i županije ne boje novog posla, dapače, traže ga, ali te nove poslove, naglašava i on, treba pratiti fiskalna decentralizacija. Zahvalio je predsjednici na stavovima koje zauzima u pogledu županija, poručivši: “Budite uvjereni da ćemo mi to znati i vratiti”.