Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je odala počast hrvatskim žrtvama komunističkog režima ubijenim nakon završetka Drugog svjetskog rata, kod Spomen obilježja i grobnice pored Crkve muke Isusove u Macelju, priopćeno je iz Ureda predsjednice Republike.
> Tihomir Dujmović: Sve žrtve nisu iste
„Svaka žrtva zločina ima pravo na grob i javni spomen. To pravo četiri i pol desetljeća nisu imale hrvatske žrtve ubijene nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Nijedan politički cilj ni poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime”, poručila je tom prilikom predsjednica u čijoj je pratnji bio ministar državne imovine Goran Marić koji će u subotu biti njezin izaslanik na komemoraciji na Bleiburškom polju.
> Macelj: Najveće skupno stratište svećenstva u Republici Hrvatskoj
“Nakon uspostave hrvatske države slobodno posjećujemo Bleiburg, Tezno, Hudu jamu, Kočevski Rog i druga spomen-mjesta. Zahvalni smo austrijskim i slovenskim vlastima što svake godine omogućuju dolazak brojnim hodočasnicima”, rekla je Grabar-Kitarović u četvrtak, dodavši kako je ove godine na Macelj došla kako bi iskazala počast tamošnjim žrtvama jer je to jedno od rijetkih grobišta u Hrvatskoj koje je istraženo i ima dostojno spomen-obilježje, stoji u priopćenju.
“Dužni smo to učiniti i za druga masovna grobišta, kako bismo dostojno komemorirali sve žrtve naših poratnih križnih putova i upisali svoje misli, molitve i uspomene. Ne kako bismo se vraćali u prošlost, nego kako bismo utvrdili punu istinu, koja će zacijeliti rane i omogućiti da svi zajedno okrenemo pogled u budućnost”, zaključila je predsjednica i objavila kako tim činom “odaje počast i svim ostalim Hrvatima pokopanim diljem Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine nakon završetka Drugog svjetskog rata”.
Točan broj ubijenih još nije znanstveno utvrđen
Podsjetimo, prvo spominjanje žrtava u Maclju dogodilo se 9. lipnja 1991. kada je kardinal Franjo Kuharić služio misu na lokalitetu Lepa Bukva. Hrvatski državni sabor nakon toga osniva komisiju za ispitivanje žrtava rata i poraća te tada počinju iskapanja i na ovom području. Komisija je bila okupljena oko saborskog zastupnika Vice Vukojevića.
U Macelju se nalaze i ostatci 21 svećenika, franjevca i bogoslova ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945., tako da je Macelj najveće skupno stratište svećenstva u Republici Hrvatskoj.
U Macelju su stradali svećenici i bogoslovi iz 4 biskupije: Vrhbosanske, Đakovačke, Zagrebačke i Krčke, te iz dvije franjevačke provincije: Bosne Srebrne i Hercegovačke. U jednoj su iskopanoj jami pronađena i dva kostura koja su pripadala djeci u dobi od 7 i 15 godina, te su bila vezana žicom (najvjerojatnije su to bila braća).
Točan broj ubijenih još nije znanstveno utvrđen što znači da ih može biti i više od 13.000 tisuća.
Na mjestu maceljskog stratišta Tito je napravio privatno lovište, tako da se tu nije moglo ulaziti od 1945. do 1990. Premda je Republika Hrvatska 30. lipnja 1990. na sjednici Hrvatskog sabora prihvatila Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog režima, nijedan predstavnik izvršne ili zakonodavne vlasti RH nije se nikad pojavio u Macelju, sve do 2014.
