Večernji list piše kako se je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC) nakon što je potpisala ugovor za gradnju Pelješkog mosta suočava se pomalo neočekivanim problemom – nedostatkom radne snage. Inženjeri, računovođe, vozači, službenici, koordinatori, tajnik, menadžer ljudskih resursa, osoba za odnose s javnošću, sve je to potrebno tvrtki koja će iduće tri godine graditi most čija je gradnja službeno započela danas.
CRBC je oglasio nekoliko desetaka radnih mjesta za svoj ured u Zagrebu i za samo gradilište mosta, pri čemu je najviše oglasa za inženjere koji bi trebali biti stacionirani u blizini gradilišta mosta. Traže glavne inženjere, inženjera za upravljanje kvalitetom materijala, za zaštitu na radu, za okoliš.
Problem s nalaženjem radnika
No prema Večernjem listu Kinezi imaju problema s nalaženjem radnika. Kažu da je bio slab odaziv na njihove oglase, pogotovo za radna mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Bolja situacija bila je s radnim mjestima u zagrebačkom uredu CBRC-a gdje su našli i osobu koja govori kineski jezik.
Uspjeli su, kažu, dosad naći možda 20 posto od 30-ak ljudi koje su tražili. I hrvatske tvrtke imaju problem s pronalaskom inženjera – tehnički obrazovan kadar je, otkad je Europa otvorila granice za kadrove iz Hrvatske, napustio zemlju.
Najteža je situacija u građevini, a ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini i prometu. Kinezi će problem morati rješavati uvozom radne snage iz susjednih zemalja ili čak iz Kine, ali i tu postoji problem. Kvote za uvoz radne snage u Hrvatsku za ovu godinu još uvijek nisu popunjene, jer strani radnici ne žele u Hrvatsku. Razlog je jednostavan – Hrvatska je članica EU, i ako netko može otići u Hrvatsku, može odmah i produžiti dalje na sjever gdje su plaće višestruko veće.
Hrvatski podizvođači rješavaju problem?
No tih tridesetak ljudi je manji problem, za gradnju mosta će biti potrebno oko 1000 radnika. China Road and Bridge Corporation (CRBC) inače nudi zapošljavanje na određeno vrijeme, s obnovom ugovora na godišnjoj razini, a plaćaju i prijevoz do posla. Prema prijašnjim najavama, obećali su da će plaće njihovih zaposlenika biti iznad hrvatskog prosjeka. No u Hrvatskoj je trenutno jako teško naći stručne građevince, oni su traženi svugdje.
Na problem je upozorio i kineski veleposlanik u Hrvatskoj Hu Zhaoming. On je rekao da CRBC želi na gradnji mosta zaposliti što je moguće više lokalnih, posebno stručnih radnika. No, Zhaoming je upozorio da na oglase o zapošljavanju ljudi nisu odgovorili pozitivno ili uopće te je zaključio da možda plaća nije dovoljno atraktivna ili su ljudi više okrenuti prema turizmu nego izgradnji mostova. U Sindikatu graditeljstva Hrvatska, pak, ne očekuju da će Kinezi zaposliti velik broj ljudi u Hrvatskoj te da će radnu snagu pronaći preko podizvođača radova koje će angažirati na gradnji mosta.
Hrvatski podizvođači će dobiti dio od 2,08 milijardi kuna, kolika je ugovorena vrijednost radova na mostu. Hrvatske ceste kao investitor su zasad odobrile kineski zahtjev za jednog hrvatskog podizvođača i to u projektiranju. Skladgranja već surađuje s CRBC-om na gradnji autoceste u Crnoj Gori pa je izgledno da će im biti podizvođač radova na Pelješkom mostu. Svoju priliku na čeličnoj konstrukciji mosta vidi i Brodosplit.
Propast hrvatskih građevinaca
No problem je što su nekoć moćne hrvatske građevne tvrtke, koje su do prije desetak godina činile okosnicu hrvatskog razvoja i industrije, u međuvremenu ostale bez operative i stručno kadra. Divovi poput IGH i INGRE danas više nemaju kapacitete za izvođenje tako složenih radova. Oni se nikad nisu oporavili od krize.
Kako će se priča s nestašicom radnika u Hrvatskoj rasplesti? Prvo, sigurno je da će biti velikog uvoza radne snage – od liječnika do građevinaca, jer su hrvatski pobjegli na zapad. Na žalost, tu se radi o negativnoj selekciji – mi ćemo svoju radnu snagu vjerojatno morati zamijeniti manje kvalitetnom, iz zemalja tzv. trećeg svijeta, jer je kupovna moć stanovništva preniska da bi plaće mogle konkurirati onima na sjeveru Europe.
A drugo, sigurno je da će nedostatak radne snage izvršiti snažan pritisak na rast plaća u svim sektorima, što će možda usporiti iseljavanje do jedne mjere, no isto tako može dovesti do znatnog porasta nekih cijena i znatnog pada životnog standarda nekih kategorija stanovništva koje neće od tog povećanja plaća imati izravne koristi.
