Novim mjerama za poticanje zapošljavanja mladih znanstvenika na javnim sveučilištima omogućuje se ostanak 1500 mladih znanstvenika u Hrvatskoj, nastavak njihove karijere i daljnji doprinos razvoju znanosti i gospodarstva, istaknuli su u petak potpredsjednik vlade Branko Grčić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar.
Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 30. srpnja istekao je rok za znanstvene novake, bez mogućnosti automatskog produljenja, sada će se sveučilištima omogućiti da kroz javne natječaje s njima ugovore radne odnose.
Vlada je zainteresirana da mladi znanstvenici ostanu u Hrvatskoj jer je znanje koje su stekli od neizmjerne važnosti za hrvatsku zajednicu, društvo i gospodarstvo, rekao je Grčić na konferenciji za novinare. Odljev mladih prema zapadu i razvijenim zemljama prirodan je proces, no mi ga želimo zaustaviti ili usporiti i zadržati ih u Hrvatskoj, dodao je.
“Tijekom šest do deset godina ulaže se između 1,5 do dva milijuna kuna za svakoga od njih, a na razini 1300 novaka koji će ući u program gotovo dvije milijarde kuna, što je ogroman kapital uložen u njihovo znanje”, ustvrdio je.
Po njegovim riječima, kroz natječaje se želi omogućiti i povratak mladih znanstvenika koji se usavršavaju u inozemstvu jer “Hrvatska je definitivno lijepo i dobro mjesto za život”, a smatra važnim i što se tim projektom povećava hrvatska znanstvena zajednica za petnaestak posto što, ocijenio je, nije zanemarivo, osobito kada se često procjenjuje da nemamo dovoljno visokoobrazovanih ljudi i da se malo ulaže u znanost.
Mornar: Osigurali smo da mladi ljudi ostanu na sveučilištu te prenose svoje znanje na sljedeće generacije studenata i svojim znanstvenim radom doprinesu boljitku Hrvatske
Ministara Vedran Mornar smatra kako je time riješen problem znanstvenog pomladka na sveučilištima. “Osigurali smo da mladi ljudi ostanu na sveučilištu te prenose svoje znanje na sljedeće generacije studenata i svojim znanstvenim radom doprinesu boljitku Hrvatske”, naglasio je.
Time podići izvrsnost sveučilišta jer neće biti automatskog zapošljavanja, već kroz javni natječaj, objasnio je Mornar, podsjetivši na niz projekata koje vlada i ministarstvo pokreću kako bi poboljšali studentski standard i karijere mladih znanstvenika. “Radimo dobro i pošteno, najbolje što možemo za ovu zemlju”, dodao je.
Njegov zamjenik Roko Andričević procijenio je da će se tim mjerama osigurati između 1200 i 1600 različitih pozicija, ponajprije asistenata, poslijedoktoranda i docenata. Svako sveučilište će autonomno odlučiti kakvu će kadrovsku politiku voditi i kako će razvijati piramidu razvoja visokog obrazovanja, no očekujemo poštivanje izvrsnosti i da najkvalitetniji mladi ljudi steknu priliku, kazao je.
Sanjin Marion, predsjednik Mreže mladih znanstvenika, rekao je da će tim mjerama za one koji su u sustavu stvari ići po inerciji, no oni koji su u procesu stjecanja doktorata će imati veću fleksibilnost pri zapošljavanju.
“Zadnjih nekoliko godina ljudi kojima su istjecali ugovori nisu bili u mogućnosti ulaziti u sustav zbog nemogućnosti zapošljavanja, a mjerama je postignuto da nema direktnih prepreka u zapošljavanju”, rekao je. “Time je dana velika odgovornost svim sveučilištima da savjesno i odgovorno pristupe zapošljavanju mladih, a iako nismo sigurni hoće li ona biti spremna za to, mi ćemo biti prisutni, motrit ćemo i upozoravati na manjkavosti u sustavu”, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
