Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja bio je gost Novog dana. Govorio je o uvođenju građanskog odgoja, uvođenja eura, kao i izboru predsjednika/predsjednice Vrhovnog suda, prenosi N1.
Govoreći o građanskom odgoju, Grmoja smatra da se dosta toga može obraditi kroz druge predmete.
“Mi smo dosta stvari rješavali preko sata razrednika. Ja sam bio i kao profesor tome okrenut. Mislim da se može. Ono čega nedostaje, to je nekakvo financijsko opismenjavanje. Kada govorimo o građanskom odgoju, on se provodi kroz određene predmet. To je svjetonazorsko pitanje, to vidimo prema ovome da je Tomašević najavio uvođenje. Onda su vidjeli da zapravo imaju stari kurikulum kojeg su radili ljudi koji nisu vrijednosti onih koje zastupa platforma Možemo pa smo imali pressicu gdje se oni povlače i najavljuju za drugo polugodište”, kaže.
On misli da svaki roditelj želi odgajati svoje dijete u skladu sa svojim vrijednostima.
“Mislim da je gradonačelnik išao pobjeći od silnih problema koje ima i otvoriti jedno pitanje koje će otvoriti ovakve prijepore. Ja mislim da je to pravi put”, tvrdi.
Smatra da se građanski odgoj može odraditi kroz različite predmete, a najviše kroz sat razredne zajednice.
“Pitanje je što bi bio dio programa. Meni je jasno što je brak za mene. Ja nemam ništa protiv toga da netko svoju djecu odgaja sukladno svojim vrijednostima. Vidimo ovdje da imamo te prijepore kako bi taj program trebao izgledati. Postale su sporne vrijednosti tih ljudi koji su radili program, tako da je to svakako svjetonazorsko pitanje”, rekao je Grmoja.
Podsjetio je na primjer Rijeke koja je uvela građanski odgoj, ali je, kaže, izlaznost na izbore bila manja u ostaku zemlje.
“Građanski odgoj tu nije imao nikakav učinak. Ja mislim da više društvo i ulica utječu na njih, nego bilo što u školi”, ističe.
O uvođenju eura
Grmoja napominje da oni nisu dio trenutne referendumske inicijative i da je to inicijativa suverenista.
“Ono što je naš načelni stav, a to je da o svim bitnim pitanjima građani trebaju imati priliku odlučiti na referendumu. Neki će reći da smo mi samim ulaskom u EU to odlučili, ali to nije točno. Mnogi ekonomisti smatraju da sad nije dobar trenutak za ulazak u eurozonu”, kazao je.
“Želimo čuti koje su dobre i loše strane uvođenja eura. Često ljudi zauzimaju nekakve stavove, a bez da čuju drugu stranu. Mislim da je to jedan veliki problem u hrvatskom društvu”, dodaje.
Izbor predsjednika/predsjednice Vrhovnog suda
Kaže da ga nitko još nije kontaktirao vezano uz izbor predsjednika Vrhovnog suda.
“Mislim da se predsjednik Odbora prvo mora dogovoriti s vladajućom većinom. Mi iz oporbe smo tu potpuno nemoćni i nemamo velikog utjecaja. Vrlo vjerojatno će se idući tjedan to dogoditi”, rekao je.
Stav s opće sjednice Vrhovnog suda za Grmoju je bio očekivan.
“Definitivno suci na Vrhovnom sudu ne žele da dođe netko sa strane. U tom smislu logično je da su podržali Mrčelu. Mislim da je potrebno stvari protresti. Ovaj put razmišljamo o podršci sucu Radovanu Dobroniću”, veli.
Čini mu se da bi HDZ ovaj put mogao podržati Dobronića, jer, kako kaže, ni njima ne paše ovaj sukob.
“Mislim da je ovaj put predsjednik izabrao kandidata kojeg bi oni morali podržati. Ne paše im da im se prilijepi stigma da su i zaštitnici banaka. Znamo kakvu je presudu donio sudac Dobronić. Mislim da Plenkoviću ne odgovara ovaj daljni sukob. Oni će se sukobljavati dok ne shvate da se konačno moraju dogovoriti”, rekao je Grmoja.
Hoće li nametati LGBT agendu?
Podsjetimo, u programu Tomislava Tomaševića važnu ulogu ima tzv. “rodna i LGBTIX jednakost”.
U programu ističu kako su “rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem (što uključuje i homofobiju, bifobiju, interfobiju i transfobiju), pogođene LGBTIQ+ osobe”, a Zagreb potom predstavljaju kao nesiguran grad.
“One (LGBT osobe op.a.) su sustavno gurane na margine društva te se nad njima učestalo vrši diskriminacija i nasilje, što pokazuju i europska i nacionalna istraživanja. Naime čak 64 % ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, dok se na razini EU-a Hrvatska nalazi na visokom mjestu u gotovo svim kategorijama koje mjere homofobiju, transfobiju i bifobiju u društvu. Istraživanje raspoloženja građana i građanki EU-a prema pravima LGBTIQ+ osoba provedeno 2015. i 2019. godine pokazuje da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica EU-a koja bilježi pad prihvaćenosti LGBTIQ+ osoba.”
Zalažu se i za pobačaj i ističu kako će “osigurati obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama u vlasništvu Grada te pristup medikamentoznom prekidu trudnoće.”
Pozornost će staviti i na “osnaživanje organizacija i zajednica koje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ+ ravnopravnosti u Zagrebu“.
Pružili bi i “gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima žena i LGBTIQ+ osoba“.
S obzirom na sve ove jasne iskaze podrške LGBT i rodnoj ideologiji koju stranka Možemo izražava, opravdan je strah da će se i onim najmlađima u školama nametati ta ideologija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
