Na današnjoj konferenciji za novinare politički tajnik Mosta Nikola Grmoja i voditelj Mostovog Savjeta za zdravstvo dr. Ivan Bekavac, govorili su o gospodarskim mjerama i dugovima u zdravstvu koje je zbog pandemije, u sve težem položaju.
Grmoja je istaknuo kako Most smatra da je trebalo davno početi s reformama, jer je očito da pandemija i njome izazvana kriza neće biti kratka, a Vlada s reformama već kasni.
“Država je financijski iscrpljena još od lockdowna koji je uveden kada je epidemiološka situacija bila neusporedivo bolja nego danas, a sada nam sve to dolazi na naplatu, a manevarski prostor Vlade je znatno sužen i financijske mogućnosti limitirane. Vidimo da je novi paket mjera Vlade 20 puta manji od onog iz ožujka i travnja. Zato u Mostu smatramo da je trebalo odavno ubrzati s reformama i rezati u državnoj administraciji. Primjerice, sada kada su opet u prvi plan izbili dugovi bolnica, Vlada će to vjerojatno zakrpati kao i sto puta do sad, ali nama treba racionalizacija bolničkog i zdravstvenog sustava u cjelini da prestane gomilati ovakve dugove. Čak ni jednostavne reformske zahvate poput ukidanja funkcija zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana i smanjenje broja lokalnih vijećnika, što je Most uputio u saborsku procedure, nisu još uspjeli predložiti, a to moramo donijeti prije kraja godine jer su u svibnju izbori. Kako je Most I predvidio, nakon isteka moratorija na ovrhe dopušten je „divlji zapad”, jer su donesene neobvezujuće preporuke da se ovrhe provode u etapama, umjesto da je to propisano zakonom”, rekao je Grmoja.
Istaknuo je kako Hrvatski sabor do kraja godine, odnosno do 15. prosinca, kada prema rasporedu počinje ustavna stanka, ima svega 17 radnih dana i jasno je da se za to vrijeme ne može sve to riješiti.
“Za vrijeme ove ozbiljne krize, sabor je na dvotjednoj stanci, a kada počne zasjedati 4. studenog, radit će, ako ne bude izvanredna sjednica, do 15. prosinca nakon čega je do 15. siječnja ustavna stanka”, istaknuo je Grmoja.
Dr. Ivan Bekavac istaknuo je kako je zdravstvena zaštita zajamčena ustavom I građani na nju imaju pravo, a na Vladi RH je zadatak da osigura dostupnu zdravstvenu zaštitu i da zdravstveni sustav dovede u solventno stanje.
“To je primjerice učinila I Rumunjska. Nadam se da će I Hrvatska to biti u stanju. Za tako nešto treba politička volja, znanje i poštenje. Prije desetak godina zakonima koji uređuju zdravstveno osiguranje, te posebnim propisima RH odlučila je iz okvira državnog proračuna financijski skrbiti o zdravstvenim potrebama naših sugrađana, pripadnicima ranjivih skupina. Međutim, RH ne ispunjava svoju obvezu prema HZZO-u, te taj teret financiranja zdravstvene zaštite za potrebite solidarno nosimo svi mi građani RH u približnom iznosu od milijardu I pol kuna godišnje zadnjih desetak godina. Kada je prije par mjeseci Vlada vratila dug veledrogerijama od 500 milijuna kuna, uzela je novac iz HZZO-a, namijenjen za zdravstvenu zaštitu građana pripadnika ranjivih skupina. Upravo to je novac koji sada nedostaje HZZO za receptne lijekove veledrogerija. Istovremeno, bolnice gomilaju dugove prema dobavljačima jer HZZO formira cijene usluga koje nemaju nikakve veze s tržišnim cijenama I zato je HZZO milijardu kuna u plusu, a bolnice su prezadužene. U konačnici, Hrvati daju više novca za lijekove nego stanovnici Danske I to je odgovornost Vlade I ministarstva jer ne uspijevaju održati zdravstveni sustav solventnim, nego drže glavu u pijesku ili još bolje ruku u džepu naših građana”, rekao je dr. Bekavac.
