Ekonomski analitičar Andrej Grubišić, gostujući u HRT-ovom Studiju 4, rekao je da građani koriste prešutna prekoračenja jer su im sredstva očito potrebna. Poručio je državi da bi mogla smanjiti PDV i tako riješiti dio problema. Govoreći o inflaciji, kaže da je loše poteze povukla Europska središnja banka, a komentirajući situaciju u hrvatskom gospodarstvu, sumnja da ono može realno rasti više od 2-3% godišnje.
> Marić nakon sastanka s bankarima o prešutnim prekoračenjima: Nadamo se brzom rješenju
Mnogi građani su zabrinuti jer ne znaju kako će u godinu dana vratiti dugove, a banke naravno gledaju svoj interes.
Uloga države da kroz pravilno funkcioniranje sudstva osigura implementaciju zakona i provođenje postojećih ugovora, ističe analitičar Andrej Grubišić.
– Nisam siguran da je ovdje nešto eskaliralo, 800 i nešto tisuća građana ima oko 9 tisuća po osobi prešutnog prekoračenja, a to je ukupno oko 7,5 milijardi kuna. Ovo sugerira da ovaj proizvod donosi neku korist ljudima, inače ga ne bi koristili.
“Ako na računu piše -5.000kn, onda je to -5.000kn”
Postojeći zakon predviđa prešutna prekoračenja, a banke ako se to dogodilo, moraju obavijestiti klijenta.
– Ako neka od banaka nije postupala po toj proceduri, onda bi postojala osnova da potražuje nastalu štetu. Kada bi “okrenuli pilu”, kada bi država vratila PDV s 25 na 22%, onda je to nekih 7,5 milijarde kuna koje sam spomenuo. Većina ljudi koji ima prešutni minus, dominantno poreze plaža kroz PDV. Postoji način kako država pod navodnicima može pomoći. Neka se odrekne svojeg dijela kolača koji uzima, a jednim dijelom neracionalno troši, dodaje Grubišić.
Zakon propisuje kako bi banke trebale postupati, a jesu li građani informirani o proizvodu ili nisu, analitičar Grubišić kaže da ljudi konzumiraju na stotine proizvoda i usluga.
– To nas ne oslobađa da postupamo s pažnjom razboritog osobnog gospodara. Ako ulazite u kreditni aranžman, mudro i obazrivo bi bilo da se informirate o aranžmanu u koji ulazite. Ako na računu piše -5.000kn, onda je to -5.000kn, ističe.
Ako će se tražiti od banaka da se prešutni minusi smanje na najmanju moguću razinu, onda će te iste banke od ljudi tražiti da vrate kredite, dodaje.
– Bankama je u interesu imati zdrave, a ne loše klijente. Nije im u interesu da se bezuvjetno vraćaju krediti jer imaju problem reinvesticijskog rizika. Prisilno vraćanje minusa, nisam siguran da će i ovi ljudi o kojima govorimo, biti zainteresirani. Na kraju dana, zvalo se nešto prešutni minus ili neka druga vrsta kredita s drugim imenom, dođe na isto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
