Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) raspravljalo je u ponedjeljak o uvođenju eura, pri čemu je većina ocijenila da su prednosti uvođenja eura veći od negativnih posljedica, ali Hrvatska prije toga treba provesti nužne reforme kako bi ojačala gospodarstvo.
> Kardum: Demistificirajmo uvođenje eura…
Predsjednik GSV-a Ivan Mišetić (HUP) rekao je da se raspravljalo o dinamici tog procesa i pripravnosti hrvatskog društva, posebice gospodarstva, na moguće negativne posljedice. Uglavnom se govorilo o koristima i relativno maloj šteti, poput gubitka monetarne samostalnosti, iako je većina govornika rekla da smo tu prednost koristili malo ili nikako, rekao je Mišetić novinarima.
> Trebaju li hrvatski građani o uvođenju eura odlučivati na referendumu?
Na upit jesu li socijalni partneri složni oko uvođenja eura Mišetić je ocijenio kako jesu u dobroj mjeri te najavio nastavak rasprave na GSV-u o reformskim temama.
Dopredsjednik GSV-a Miroslav Hrašćanec (HURS) upozorio je da se euro ne može uvesti jednostrano, već su za to potrebni suglasnost tijela Europske unije i glasovanje zemalja članica. Najbolje ga je uvesti u vrijeme stabilne ekonomije, a izbjeći vrijeme krize, dodao je.
> Domagoj Sajter: Jesmo li se za euro odlučili na referendumu o pristupanju EU?
Sindikate je najviše zanimalo kako u situaciji gospodarske krize i iseljavanja stanovništva uvođenje eura može utjecati na budućnost. “Odgovoreno nam je kako nema opasnosti, no vjerujemo da je potrebna dublja analiza, jer je iseljavanje gorući problem, a nadamo se da uvođenje eura to neće dodatno potaknuti”, kaže Hrašćanec.
Predstavnicima sindikata rečeno je i da uvođenje eura neće potaknuti poskupljenja, što pokazuju iskustva zemalja poput Slovenije i Slovačke, gdje su poskupljenja bila minimalna. Nadamo se da će tako biti i kod nas, rekao je Hrašćanec.
> Matica hrvatskih sindikata upozorava na HRT-ovu pristranost oko uvođenja eura
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta rekla je kako se sudionici tripartitnog skupa slažu da su prednosti uvođenja eura veće nego troškovi, ali i da hrvatsko gospodarstvo karakteriziraju mnogi negativni trendovi.
Nužno je poduzeti niz reformi kako bi se naše gospodarstvo moglo primjereno nositi sa svim izazovima u slučaju krize nakon uvođenja eura, jer tada dobar dio tereta pada na tržište rada u privatnom sektoru, a to želimo izbjeći, istaknula je Vizek.
> Lovrinović: Euro nije pitanje licitiranja ‘za’ ili ‘protiv’ već ozbiljan problem
Ključne reforme koje će omogućiti uspješnije poduzetništvo počinju od pravosuđa, javne uprave, lokalne samouprave, javnih poduzeća, te velikih javnih sustava poput zdravstvenog i mirovinskog.
Vizek je ocijenila kako sadašnja Vlada radi kao i Milanovićeva, politikom malih koraka pokušava postići reformski zamah, no nama trebaju puno hrabrije mjere i veći zahvati kako bio ostvarili značajnije pomake.
> Prijeti li Hrvatskoj zbog Brexita uvođenje eura?
S Ekonomskog instituta jesenac su stigle kritike Vladi i HNB-u po pitanju uvođenja eura. Stručnjaci s Instituta smatraju da uvođenje eura nosi mnoge negativne rizike, kao što je primjerice efekst zaokruživanja cijena, što će dovesti do poskupljenja usluga.
Podsjetimo, Hrvatska još uvijek nije ispunila sve kriterije iz Maastrichta, što bi, ako se na silu provede postupak uvođenja eura, moglo imati ozbiljne i dugoročne posljedice, upozorio je za Dnevnik.hr ekonomski analitičar, prof. Luka Brkić.
Dobre i loše strane uvođenja Eura u Hrvatskoj
“Za Hrvatsku bi s jedne strane bilo dobro da postane više euroizirana zemlja zbog toga što bi trebala sjediti za stolom gdje se donose važne odluke. Ključni argument protiv uvođenja eura bio bi da se ulaskom u eurozonu gubi suverena monetarna politika, odnosno moćna makroekonomska politika koja, kada je pametno vođena i u funkciji razvojne politike, može biti moćno oružje za upravljanje ekonomijom, dok ulaskom u europsku monetarnu uniju gubite taj monetarni suverenitet i mogućnost samostalnog vođenja monetarne politike”, kaže Brkić pritom navodeći primjer Grčke koja je, kako je kazao, da je imala vlastitu valutu, drahmu, mogla izvršiti deprecijaciju te na taj način olakšati neke postupke.
Pet kriterija
Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija:
1. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom,
2. proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a,
3. javni dug ispod 60 posto BDP,
4. dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama,
5. zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu.
